Javio nam se čovjek oko Banožićeva smeća: "Bezočno je pokrao moje slajdove"

Foto: FaH, screenshot Veleučilište u Vukovaru

Priča o "knjizi" ministra obrane Marija Banožića dobiva nastavak. Indexu se javio digitalni specijalist Miroslav Varga koji tvrdi da su neki od slajdova nastavnog materijala za predmet E-marketing ministra obrane Marija Banožića preuzeti iz njegove tri prezentacije koje je održao na Ekonomskom fakultetu u Osijeku 2013., 2014. i 2016. godine.

>>Ovako je Banožić 2020. učio studente: Podaci se mogu slati bez diskete

Rad je smeće, a možda i plagijat

Kako smo pisali, Banožićev rad je smeće zato što, između ostalog, on 2020. godine studentima objašnjava da je uz Facebook najpopularnija društvena mreža MySpace, koji je iz pet najpopularnijih mreža ispao još 2011. godine, ali i da se podaci mogu prebacivati bez - diskete. 

Uglavnom, ima toga još o čemu je bilo riječi zadnjih dana, ali to što je smeće od rada postalo nastavni materijal najveća je krivica urednice i recenzenata. Urednica priručnika je dr. sc. Sanja Gongeta, dok su recenzenti bili prof. dr. sc. Drago Ružić, profesor u trajnom zvanju, izv. prof. dr. sc. Davorin Turkalj i izv. prof. dr. sc. Antun Biloš.

Ružić, Turkalj i Biloš su napisali udžbenik E-marketing. Kako vidimo iz Banožićeva rada, on je upravo u svom djelu citirao udžbenik Ružića, Turkalja i Biloša. Njihov rad navodi kao obaveznu literaturu. Jedno izdanje njihove knjige koju navodi kao obaveznu literaturu je iz 2009. godine, a drugo iz 2014. godine.

A Ružić, Turkalj i Biloš su onda pozitivno recenzirali priručnik iz kojega je najviše njihovih vlastitih citata, a da pritom uopće nisu pazili da ti citati odgovaraju 2020. godini, pa je valjda i zato moguće da se tu spominju disketa ili MySpace, odnosno pojmovi nepripadajući 2020. godini.

Varga: Tko je Banožiću pomogao da bezočno kopira moje slajdove?

Međutim, sad se Banožić suočava i s optužbama da je rad plagirao.

"Dvadesetak slajdova je Mario Banožić bezočno kopirao iz moje prezentacije koju sam držao prije nekoliko godina studentima EFOS-a u Osijeku. Nisam ih sve našao na starim prezentacijama pa ih nisam sve mogao dokumentirati, nego ovih sedam. 

Uglavnom, kako Banožić nije bio na tim predavanjima, sumnjam da je do tih slajdova došao sam. Jesu li mu u kopiranju mojih slajdova pomogli članovi komisije za recenziju?" zapitao se Varga, dodajući kako Davorin Turkalj tada nije radio na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Osijeku.

Uglavnom, Varga je održao predavanje u studenom 2013. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku na temu Google AdWords. Objašnjava nam kako su mu tu ukradena tri slajda, konkretno slajdovi 2, 12 i 35.

Index je usporedio te slajdove s onima iz rada Marija Banožića te su sličnosti zaista frapantne.

Slična priča je i oko tri slajda s prezentacije koja je studentima u Osijeku održana u travnju 2014. godine, a na temu Google alati za uspješnije poslovanje.

"Nemoguće je da smo Banožić i ja u razmaku od 10 godina pretraživali isti pojam i još dobili identične rezultate"

Radi se o slajdovima 5, 13 i 15, koji su također identični ili jako, jako slični slajdovima koji su dio nastavnog materijala ministra Banožića.

Zanimljivo je da je u Banožićevoj knjizi identičan screenshot Google pretraživanja kao u Varginoj prezentaciji, s time da dizajn Googleove stranice već dugo godina ne izgleda ovako. 

O tome smo pitali Vargu.

"U razmaku od deset godina guglamo isti pojam, dobijemo isti redoslijed i imamo desno oglase kojih više nema godinama? Obrisali su SEA i promijenili AdRank u AdWords, a AdWords ne postoji godinama. Dva računala ne mogu prikazati iste rezultate jer Google prilagođava rezultate povijesti pretraživanja. Nemoguće je da smo Banožić i ja guglali iste pojmove", rekao je za Index Varga referirajući se na činjenicu da je na oba screenshota pojam koji se pretražuje - knjigovodstveni servis.

"Kako su rezultati dijelom uvjetovani i poviješću pretraživanja na Googleu, jedino dva računala koja su na istoj lokaciji, guglaju u isto vrijeme i imaju istu povijest pretraživanja mogu dobiti iste rezultate, ali ni tada nije izvjesno da će biti identični. Da smo guglali iste pojmove unazad 540 dana, možda bismo dobili iste rezultate. Ali sigurno nismo guglali iste pojmove, uključujući tipfelere", govori Varga. 

Sporan je i slajd 19 iz prezentacije koja je održana u ožujku 2016. na temu Osnovni pojmovi i strukturiranje AdWords kampanje.

Odgovor Banožićevog ministarstva

Oko svih ovih podudarnosti Index je pitao ministra Marija Banožića, odnosno Ministarstvo obrane. Kako bismo im objasnili na kakve podudarnosti mislimo, poslali smo im primjer slajda o novinama koje odumiru. Evo kakav smo odgovor dobili:

"Nastavno na Vaš upit, možemo Vas izvijestiti kako su informacije navedene u materijalu koji ste nam priložili u privitku e-maila preuzete sa sljedeće internetske stranice: https://futureexploration.net/?s=Newspaper+extenction+timeline.

Spomenuti izvor naveden je i u predmetnom priručniku ministra Banožića. Obzirom da spominjete 'desetak' takvih slajdova, a iste niste priložili u svome upitu, nismo u mogućnosti na iste se i referirati.

Naime, osnovna literatura korištena za izradu priručnika navedena je u predmetnom materijalu, a riječ je o:

1. Ružić, D., Biloš, A., Turkalj, D.: E - marketing – II. izmijenjeno i prošireno izdanje, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2009.

2. Ružić, D., Biloš, A., Turkalj, D.: E - marketing – III. izmijenjeno i prošireno izdanje, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2014.

Vjerujemo kako ćete javnosti prenijeti informaciju temeljenu na točnim i provjerenim činjenicama te kako će ista javnosti biti prenesena u dobroj vjeri, kao što je i predviđeno Zakonom o medijima", napisalo je Ministarstvo obrane.

Izmotavanje Banožićevog ministarstva

Nakon ovog odgovora smo poslali sve sporne slajdove.

Večeras je stigao sljedeći odgovor:

"nastavno na dostavljene 'slajdove', možemo Vas izvijestiti kako je na svakom od priloženih slideova naveden izvor preuzimanja informacija.

Naglašavamo pritom kako je riječ o nastavnom materijalu za izborni kolegij koji se za predavanja po potrebi ažurira, a sukladno novonastalim promjenama te na aktivnostima izvođenja kolegija E-marketinga.

Također, možemo Vas izvijestiti kako su prezentacije bile dostupne studentima i kolegama", kažu iz Banožićevog ministarstva pa opet navode dvije knjige primarne literature koje su spomenuli i u prvom odgovoru.

Kako je danas Ministarstvo agilno u odgovaranju, pitali smo ih još odakle Banožiću screnshot s prastarog Googla koji je identičan Varginom, izuzmemo li sitne prepravke u onome što je na screenshotu dopisano. Pitali smo ih i ako je screenshot njegov, zašto je pretraživao baš pojam knjigovodstveni servis kao i Varga.

Varga: Meni je Ružićev materijal neupotrebljiv

Varga isključuje mogućnost da se u njegovim slajdovima nalazi nešto iz Ružićeve knjige. 

"Od Ružića nikada ništa nisam koristio jer je njegov materijal bio za mene zastario i neupotrebljiv. Ova tematika se tako brzo razvija da je knjiga zastarjela prije nego što je poslana u štampu", objasnio je Varga.

"Kopiranjem je naveo netočne stvari"

Varga ističe glavni problem s ovakvim načinom rada.

"Problem je što je kopiranjem tih slajdova naveo netočne stvari jer više ne postoje (npr. Google correlate, Consumer barometer, Display planner) ili su jako zastarjele. Time se studente laže. Postavlja se pitanje i jesu li recenzenti svjesni što su učinili", zaključio je Varga.

Kontaktirali smo i urednicu Sanju Gongetu i recenzente Ružića, Turkalja i Biloša. Nismo dobili odgovor. Kad ga dobijemo, objavit ćemo ga. Također, obratili smo se i Vukovarskom veleučilištu oko ove teme.

Urednica je HDZ-ovka

>>Urednica Banožićevog smeća je HDZ-ovka. Evo ih zajedno na slici, dugo se znaju

Podsjećamo, Index je već pisao i kako je urednica Banožićeve "knjige", dr. sc. Sanja Gongeta, članica HDZ-a. I, očito, Banožićeva stara znanica. Naime, kako vidimo na stranicama HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije, Gongeta i Banožić su sudjelovali u osnivanju podružnice nečega što se zove Akademska zajednica HDZ-a Ante Starčević.

Kako se navodi na stranicama HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije, Mario Banožić je izabran za potpredsjednika, a Gongeta za tajnicu te HDZ-ove akademske zajednice.

Gongeta, inače doktorica pravnih znanosti, dugogodišnja je predavačica na vukovarskom Veleučilištu Lavoslav Ružička, koja je 2021. imenovana u sastav Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

Radi se o najvišem stručnom tijelu koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Hrvatskoj.

HDZ-ov omiljeni Ekonomski faks u Osijeku

Što se tiče Ružića, radi se, dakle, o dugogodišnjem profesoru s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, eldoradu za HDZ-ovce s akademskim ambicijama. Poznato je kako je na ovom fakultetu svoj doktorat plagirao Vice Mihanović sa svojom "teorijskom paradigmom rasta trajnog propusnosti", a što je otkrio Indexov novinar Vladimir Matijanić, ali i kako su doktorski studij pohađali potpredsjednik sabora Ante Sanader i Ante Bačić Baćo, saborski zastupnik.

Sam Ružić je pak bio mentor trojici HDZ-ovaca. Kako je pisao Nacional, jedan od njih je Ante Mihanović, koji je na Ekonomskom fakultetu doktorirao na temu "Strateški pravci razvoja ljekarništva u Republici Hrvatskoj".

Istog mentora, Dragu Ružića, imao je i HDZ-ov načelnik općine Lećevica Ante Baran te Ivica Kusić, šef ispostave Porezne uprave u Splitu Ružić je u 1990-ima bio HDZ-ov član Županijskog poglavarstva Osječko-baranjske županije, potom i predsjednik Turističke zajednice ove županije.

Izv. prof. dr. sc. Davorin Turkalj zaposlen je na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Osijeku. A na ovom je fakultetu, na istoj Katedri za marketing, i izv. prof. dr. sc. Antun Biloš, treći recenzent.

A što još osim Katedre povezuje Ružića, Turkalja i Biloša? Činjenica da su napisali udžbenik E-marketing. Kako vidimo iz Banožićeva rada, on je upravo u svom djelu citirao Ružića, Turkalja i Biloša. Njihov rad navodi kao obaveznu literaturu.

Pročitajte više