NAPREDUJE akademska karijera Marija Banožića, HDZ-ovca i ministra obrane.

>>Ovako je Banožić 2020. učio studente: Podaci se mogu slati bez diskete

S ovim radom Banožić zadovoljava nastavni aspekt

Ovaj doktor znanosti iz područja ekonomije te docent nedavno je podnio i zahtjev Ekonomskom fakultetu u Osijeku za pokretanje postupka izbora u viši znanstveno-nastavni stupanj, čime bi stekao titulu izvanrednog profesora, pisao je Telegram.

Postupak za stjecanje naslova izvanrednog profesora uključuje temeljitu provjeru Banožićevog akademskog rada, znanstvenih objava i sudjelovanja u akademskim aktivnostima.

Kako bi se postalo izvanredni profesor, osim zadovoljenja znanstvene komponente, potrebno je zadovoljiti i nastavni aspekt. Jedan od načina tog zadovoljenja jest da se napiše udžbenik, skripta ili nešto što se zove - recenzirani nastavni materijal, a za koji se odlučio Banožić.

On je tako prije tri godine napisao nastavni materijal za predmet E-marketing koji se izvodi na preddiplomskom stručnom studiju Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru.

MySpace mu je relevantan, spominje disketu i krive podatke za Facebook

Njegov rad E-marketing jest smeće. I ne treba neko veliko informatičko znanje za to utvrditi.

Index je pisao tako kako Banožić, između ostalog, studentima objašnjava da su najpopularnije društvene mreže Facebook i MySpace. Pad MySpacea započeo je početkom 2008. godine, a od kraja 2011. nije niti među prvih pet najpopularnijih.

Banožić piše i da Facebook ima 1.35 milijardi korisnika. Taj podatak je bio točan u kolovozu 2014. godine.

Osim što sve "intenzivnije koriste elektroničku poštu, većina ljudi prije ili kasnije posegnu za još jednom korisnom uslugom - prijenosom datoteka", objašnjava Banožić.

Rad je smeće. Tko ga je dopustio?

Kaže da se za ovu radnju koristi protokol koji omogućava da datoteke koje su napravljene na jednom računalu budu prenesene na drugo računalo bez prebacivanja na diskete ili neke druge medije.

Banožić objašnjava i pojam "internetsko telefoniranje", za koje navodi da je "vrlo slično čavrljanju na internetu" te da je razgovor nakon uspostavljanja veze "identičan 'običnom' telefonskom razgovoru". Ovu vrstu telefoniranja koristi sve veći broj korisnika, piše.

Ima toga još, ovo je glavnina, za koju smo ustvrdili, dakle, da je smeće. Banožićevo pravo jest to smeće predati. Problem je u onima koji su smeće odobrili.

Urednica priručnika je dr. sc. Sanja Gongeta, dok su recenzenti bili prof. dr. sc. Drago Ružić, profesor u trajnom zvanju, izv. prof. dr. sc. Davorin Turkalj i izv. prof. dr. sc. Antun Biloš.

Veleučilište bez komentara

Do svih njih Index je probao doći. Zamolili smo ih da nam pojasne zbog čega im se ovaj rad očito svidio te smo ih zamolili recenzije. Recenzije smo pitali i Veleučilište u Vukovaru, koje smo zamolili i da nam dostavi tko je sve bio član Stručnog vijeća koje je na 43. elektroničkoj sjednici održanoj 4. prosinca 2020. godine odobrilo ovaj rad.

No istražujući ovu temu, ustanovili smo da usvajanje ovakvog rada najviše ovisi o recenzentima. Ustvari, može se reći da usvajanje ovakvog rada na Stručnom vijeću spada pod formalnost ako su recenzije pozitivne.

Od navedenih dobili smo odgovor Sanje Gongete i Drage Ružića, koji nas je uputio na Veleučilište oko dostave recenzija, koje nam, kako smo naveli, uopće nije odgovorilo. Svakako, ono što je jasno jest da su recenzije bile pozitivne jer inače rad ne bi prošao.

Tko su točno recenzenti i urednica?

Urednica je HDZ-ovka

Urednica dr. sc. Sanja Gongeta, za početak, članica je HDZ-a. I, očito, Banožićeva stara znanica. Naime, kako vidimo na stranicama HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije, Gongeta i Banožić su sudjelovali u osnivanju podružnice nečega što se zove Akademska zajednica HDZ-a Ante Starčević.

Kako se navodi na stranicama HDZ-a Vukovarsko-srijemske županije, Mario Banožić je izabran za potpredsjednika, a Gongeta za tajnicu te HDZ-ove akademske zajednice.

Gongeta, inače doktorica pravnih znanosti, dugogodišnja je predavačica na vukovarskom Veleučilištu Lavoslav Ružička, koja je 2021. imenovana u sastav Nacionalnog vijeća za znanost, visoko obrazovanje i tehnološki razvoj.

Radi se o najvišem stručnom tijelu koje se brine za razvitak i kvalitetu cjelokupne znanstvene djelatnosti i sustava znanosti, visokog obrazovanja i tehnološkog razvoja u Hrvatskoj.

Preporučila bi rad i studentima drugih studija

Evo što je Gongeta napisala u svom predgovoru.

"Globalna digitalizacija i online poslovanje zahtijevaju adekvatne marketinške aktivnosti. Priručnik „E–marketing“ sustavno i na jednostavan način studentskoj populaciji približava koncept ovog vrlo značajnog, ali znanstveno još uvijek nedovoljno istraženog područja.

Premda primarno namijenjen i sadržajno prilagođen studentima preddiplomskog stručnog studija „Trgovina“, priručnik zbog njegove originalne strukture mogu koristiti i studenti drugih ekonomskih studija u okviru proučavanja koncepta e–marketinga.

Autor kroz jasne teorijske cjeline obogaćene praktičnim vježbama te pitanjima za ponavljanje obuhvaća ovo aktualno područje od njegova pojmovnog određenja, analize poslovnih koncepata e-marketinga i tehnika do stjecanja temeljnih spoznaja o njegovoj primjeni u online okruženju.

Slijedom navedenoga priručnik „E–marketing“ zasigurno će obogatiti i upotpuniti nastavni proces te pomoći ne samo studentima, nego i ostalim korisnicima", napisala je ona.

Za Index se osvrnula samo oko predgovora.

"Predgovor za navedeni priručnik napisan je iste godine kada je priručnik izdan, a temeljen je, između ostalog, na pozitivnim recenzijama priznatih sveučilišnih profesora s dugogodišnjom akademskom karijerom, baš kao i odluka o izdavanju priručnika koju je jednoglasno donijelo Stručno vijeće Veleučilišta Lavoslav Ružička u Vukovaru", rekla je Gongeta.

Ružić za Index: Zamolili su me da napišem recenziju

A evo što nam je odgovorio prof. dr. sc. Drago Ružić.

"Obzirom da "marljivo odrađujem" ljetni odmor u penzionerskom statusu, nisam odmah uočio mail pa malo kasnim s odgovorom! Sjećam se da sam zamoljen da zajedno sa svojim mlađim kolegama pogledam slide-ove sa predavanja kolege Banožića i napišem kratku recenziju, što sam i napravio.

Prema tome, vjerujem da je recenzija na Veleučilištu te Vas upućujem da pošaljete zahtjev - molbu prema Veleučilištu. U recenziji su odgovori na Vaša pitanja i nisam spreman za dodatne komentare!" objasnio je on.

Ružić mentorirao barem tri HDZ-ovca

Radi se, dakle, o dugogodišnjem profesoru s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, eldoradu za HDZ-ovce s akademskim ambicijama. Poznato je kako je na ovom fakultetu svoj doktorat plagirao Vice Mihanović sa svojom "teorijskom paradigmom rasta trajnog propusnosti", a što je otkrio Indexov novinar Vladimir Matijanić, ali i kako su doktorski studij pohađali potpredsjednik sabora Ante Sanader i Ante Bačić Baćo, saborski zastupnik.

Sam Ružić je pak bio mentor trojici HDZ-ovaca. Kako je pisao Nacional, oni su Ante Mihanović, koji je na Ekonomskom fakultetu doktorirao na temu "Strateški pravci razvoja ljekarništva u Republici Hrvatskoj".

Istog mentora, Dragu Ružića, imao je i HDZ-ov načelnik općine Lećevica Ante Baran, čiji je završni rad nosio naslov "Aspekti političkog marketinga lokalnih izbora u Hrvatskoj".

Pod Ružićevom paskom mentorirao je i Ivica Kusić, šef ispostave Porezne uprave u Splitu. Njegov završni rad nosio je naziv "Uloga e-marketinga u uspješnoj provedbi zakona o fiskalizaciji u prometu gotovinom".

Ružić je u 1990-ima bio HDZ-ov član Županijskog poglavarstva Osječko-baranjske županije, potom i predsjednik Turističke zajednice ove županije.

Trojica recenzenata su napisala udžbenik koji je Banožić citirao u priručniku

Izv. prof. dr. sc. Davorin Turkalj zaposlen je na Katedri za marketing Ekonomskog fakulteta u Osijeku. A na ovom je fakultetu, na istoj Katedri za marketing, i izv. prof. dr. sc. Antun Biloš, treći recenzent.

A što još osim Katedre povezuje Ružića, Turkalja i Biloša? Činjenica da su 2009. napisali udžbenik E-marketing.

"U knjizi se autori bave Internetom i raznolikim oblicima e-bussinesa te prikazuje marketinške mogućnosti tog fenomena koji je obilježio početak novog tisućljeća.

Pojašnjeni su internet, elektronički marketing, informacijski sustav e-marketinga, e-komunikacija, e-distribucija, poslovni modeli na internetu, e-marketing u turizmu i ugostiteljstvu te slučajevi e-marketinga poput društvenih mreža", stoji uz opis prvog izdanja.

Treće dopunjeno izdanje ove knjige izašlo je 2014. godine. Kako vidimo iz rada Banožića, on je upravo u svom djelu citirao Ružića, Turkalja i Biloša. Njihov rad navodi kao obaveznu literaturu.

Da nadrealan dojam bude jači, oni su tako pozitivno recenzirali priručnik iz kojega je najviše njihovih citata, a da pritom uopće nisu pazili da ti citati odgovaraju 2020. godini, pa je valjda i zato moguće da se tu spominju disketa ili MySpace, odnosno pojmovi nepripadajući 2020. godini.