Je li stvarno počela velika ruska ofenziva?

Foto: EPA

JUČER je glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg, tijekom zajedničke konferencije s američkim državnim tajnikom Antonyjem Blinkenom, upozorio da Moskva sprema nove velike ofenzive. Danas američki Institut za rat tvrdi da je ruska ofenziva već krenula prije nekoliko dana. Istovremeno, britansko ministarstvo obrane procjenjuje da velike ruske ofenzive neće biti zbog loših vremenskih prilika i (pre)dubokog blata.

Činjenica da je naveliko najavljivana ruska proljetna ofenziva možda krenula, a možda još uvijek nije, najbolje pokazuje kakva će biti, ako je bude. Neće to biti velike operacije s dubokim ruskim prodorima u ukrajinsku pozadinu, već velik broj malih bitaka za naselja i sela, pri čemu će ruska dnevna napredovanja biti od ništa pa do najviše koji kilometar. Uz ogromne žrtve.

Jer kada se snage u ofenzivnom djelovanju neprestano susreću s organiziranom obranom, trpe vrlo velike gubitke. Jedina mogućnost da se gubici napadača smanje je da slome obranu i brzo prodru u dubinu. Upravo onako kako su Ukrajinci napravili u rujnu u Harkivskoj oblasti. Ruska obrana se raspala, imala je ogromne gubitke, a iza sebe je ostavila stotine tenkova, drugih borbenih vozila i artiljerije.

Svi se slažu oko ciljeva ofenzive

Tvrdnje najviših ukrajinskih dužnosnika da su Rusi za ovu ofenzivu skupili čak 500 tisuća vojnika zasigurno nisu točne. Puno su bliže istini procjene zapadnih analitičara o nekih 200 tisuća. Otprilike toliko su ruske snage imale u veljači prošle godine kad je počela agresija na Ukrajinu. Međutim, tada su to bili svi redom profesionalni vojnici. Sada su ruske snage samo djelomično sastavljene od profesionalnih vojnika, a većim dijelom od ročnika na odsluženju vojnog roka i mobiliziranih pričuvnika. Stoga je borbena kvaliteta tih postrojbi znatno manja nego prije godinu dana.

S druge strane stoji im neusporedivo bolje obučena i naoružana ukrajinska vojska. Spremna i sposobna nanijeti Rusima ogromne gubitke.

Zanimljivo je da se proukrajinski i proruski izvori slažu oko ciljeva ruske ofenzive – okupacija cijelog Donjecka. Čak se slažu i kako će ruske snage to pokušati ostvariti. Prvo, aktiviranjem cijelog bojišta od ukrajinsko-ruske granice pa sve do mjesta Kamjanske na obali Dnjeparskog akumulacijskog jezera. Tako bi trebali razvući ukrajinsku pričuvu te olakšati prodore na odabranim pravcima.

Jedan od tih pravaca trebao bi voditi preko Bahmuta, koji bi prvo trebalo staviti u okruženje, a onda okupirati. Zatim južnim pravcem prema Kramatorsku. Istovremeno bi ruske snage sa sjeveroistoka trebale probiti ukrajinsku obranu u blizini gradova Svatove i Kremina i izbiti na rijeku Oskil. Sjevernim krakom prodrijeti do Izjuma i ponovno ga okupirati, a istočnim do Limana. Nakon toga započele bi bitke za Slovjansk i Kramatorsk. 

Putin postavio rok?

Navodno je Putin osobno postavio rok ispunjenja do kraja ožujka ove godine. Da je za krajnji rok stavio ožujak naredne godine, cijeli bi plan bio jednako neostvariv. Ruski napadi na Bahmut započeli su još davnog 1. kolovoza prošle godine. Nakon šest i pol mjeseci, i nakon što je poginulo, teško ranjeno, zarobljeno ili dezertiralo više od 40 tisuća pripadnika privatne vojske Wagner, Rusi još uvijek pokušavaju staviti grad u okruženje.

Od krvavih uličnih borbi za sada su odustali. Da bi se ispunile Putinove želje o dovršetku okupacije cijelog Donbasa, što prije svega znači Donjecka, Rusi bi morali osvojiti stotine Bahmuta. I to u mjesec i pol dana.

Načelnik general-štaba ruske vojske general Valerij Gerasimov, koji je istovremeno i vrhovni zapovjednik svih ruskih snaga u Ukrajini, zna da će za koji mjesec ukrajinska vojska početi dobivati sve veće i veće količine zapadnih tenkova i borbenih vozila pješaštva. Zajedno s novim isporukama samovoznih haubica i druge artiljerije. Trenutno je više od 50 tisuća Ukrajinaca na obuci izvan Ukrajine, uz tendenciju porasta tog broja. Dolazak novih raketnih sustava PZO neće samo otežati ruske napade krstarećim projektilima već i djelovanje ruskog zrakoplovstva iznad bojišta. 

Najgore za Gerasimova

I najgore za Gerasimova, tisuće vojnika koje će poginuti i biti teško ranjene u ofenzivi neće imati s kime nadomjestiti. Mjesecima je jedna od glavnih tema u Rusiji hoće li biti izmjena služenja vojnog roka, koja bi obuhvatila sve muškarce od 18 do 30 godina, i ponovno vratila obvezu služenja od dvije godine. To bi donekle omogućilo povećanje brojnosti ruske vojske, međutim ruske žene još nekako trpe da im muževi ginu u Ukrajini, no sinovi su nešto sasvim drugo.

Gerasimov jako dobro zna da čak i kad bi uspio osvojiti cijeli Donjeck time ne bi prisilio Kijev na kapitulaciju. Niti bi stvorio takav odnos snaga da bi Ukrajina pristala odreći se okupiranog teritorija. Naročito ne sve dok sa Zapada stiže sve bolje oružje. Moskovske tvrdnje da će zapadne isporuke oružja samo produžiti rat iz njihovog su rakursa više nego točne. Kad su već morali odustati od okupacije i deukrajinizacije cijele Ukrajine, pa čak i od okupacije Odese i cijele obale, onda bi im barem moralo pripasti to što su već osvojili. Pa im kao nije jasno zašto se Ukrajinci i dalje žele boriti.

Zbog toga Gerasimov mora računati da će nakon što ruska ofenziva prođe, bez obzira na rezultate, uslijediti velika ukrajinska ofenziva.

Pročitajte više