Pozitivnim je jedino ocijenjeno smanjenje sudskih pristojbi za 50 posto, no u Udruzi pritom navode da bi pristojbe trebalo još sniziti.
Tvrde da Hrvatska naspram zapadnoeuropskih zemalja ima značajno veći broj sudaca u odnosu na broj stanovnika, te da domaći suci rješavaju manje predmeta od sudaca u tim zemljama.
Pozivajući se na kriterije Europskog suda za ljudska prava, u Udruzi kažu da se najmanje pola milijuna sporova može okvalificirati kao kršenje osnovnih ljudskih prava jer najmanje toliko predmeta traje pet ili više godina.
"Prema tom kriteriju svakoj drugoj obitelji u Hrvatskoj povrijeđena su osnovna ljudska prava zbog dugotrajnosti sudskih postupaka", kažu u Udruzi, te dodaju kako se gospodarske štete penju na više milijardi dolara.
U Udruzi nadalje ističu kako je upis promjene vlasništva ili sličnih prava na nekretninama u razumnom roku u pravilu nemoguće bez plaćanja mita.
Kao pozitivan primjer zemljišno-knjižnog odjela ističu odjel Općinskog suda u Varaždinu gdje se sva prava upisuju istog dana kada se i podnese zahtjev. S druge strane smatraju da je najgore stanje u zemljišnoknjižnom odjelu zagrebačkog Općinskog suda. U Udruzi sumnjaju da u zemljišnoknjižnim odjelima mnogih sudova postoji "organizirani kriminalni pravosudni lobi" koji iznuđuje mito.
Upozoravaju i na problem ovrha koje, kako kažu, nerijetko traju desetak i više godina. Smatraju da je ovrha koja traje više od tri mjeseca neprihvatljiva, te da se dugotrajnim ovrhama u potpunosti obezvrijeđuju pravomoćne sudske odluke i krše ljudska prava.
Udruga smatra da i odvjetničke tarife nisu u skladu sa zapadnoeuropskim standardima. Upozoravaju da u tim zemljama postoje zakoni koji određuju visinu i način obračuna tih tarifa, dok je u Hrvatskoj to prepušteno samim odvjetnicima. Smatraju da bi se odvjetničke naknade trebale obračunavati po poduzetim radnjama, a ne broju dolazaka na ročišta i predanih podnesaka. Stoga se zalažu za donošenje posebnog zakona o odvjetničkim tarifama.
Po mišljenju Udruge, i javnobilježnički je lobi sebi osigurao neprimjereno visoke naknade za svoje usluge.
Također smatraju da su neke zakonske odredbe donesene radi zaštite interesnih lobija. Tako je primjerice za njih sporna odredba kojom se zabranjuje udruživanje radi pružanja pravne pomoći na koju, kako ističu, odvjetnički lobi ima monopol.
"Juris protecta" se osvrće i na rad Državnog odvjetništva i sudova te ističe da njihov odnos ne ulijeva povjerenje u pravnu državu. Za Državno sudbeno vijeće Udruga također nema pohvala i smatra da je potpuno zakazalo u uklanjanju nezakonitih pojava u pravosuđu.