Prije tjedan dana, u subotu ujutro, na autocesti A1 kod Karlovca u sudaru terenca i Alfa Romea poginulo je troje ljudi, dok je 12 osoba ozlijeđeno. Vozač terenca, koji je prouzročio nesreću, ilegalno je prevozio migrante. Samo u posljednjih nekoliko mjeseci povećao se broj uhićenih ilegalnih prijevoznika migranata na hrvatskim prometnicama, pa se nameće pitanje kako je moguće da ogroman broj ljudi ilegalno uđe u državu i nesmetano se vozi autocestom. Posljednji slučaj završio je smrću troje ljudi.
>> Pretrpani terenac, brzina, suprotan smjer: Jasno je kako je stradala obitelj na A1
Ministar Davor Božinović u nekoliko je navrata kazao da je hrvatska policija po pitanju suzbijanja ilegalnih prijevoza migranata jedna od najučinkovitijih u Europskoj uniji, a sigurnosni analitičar je Indexu kazao da krijumčari i migranti u državu često ulaze putevima izvan službenih granica, da postoji korupcija među graničnom policijom te su kazne za krijumčare preblage.
Troje ljudi poginulo kao posljedica ilegalnih prijevoza migranata
U nesreći u subotu poginuo je bračni par iz Rijeke, a njihov sin (16), koji je spavao na stražnjem sjedalu Alfa Romea, lakše je ozlijeđen. Poginula je i jedna osoba iz terenca, a vrlo vjerojatno se radi o vozaču, ujedno i šverceru koji je prevozio 10 migranata. Neslužbeno se doznaje da je riječ o Egipćanima i Moldavcima.
Liječnica u Karlovcu kazala je da ozlijeđeni migranti "nisu suradljivi" te da govore "jednu vrstu arapskog jezika". S liječnicima je prilikom zbrinjavanja unesrećenih komunicirao jedino suvozač iz terenca. Riječ je o 25-godišnjem Moldavcu. Šef prometne policije Josip Mataija kazao je da je terenac bio registriran za sedam osoba, a prevozio je njih 12. Objasnio je da je u slučajevima prenatrpanosti vozila povećana njihova masa, što znatno utječe na povećanje opasnosti u prometu.
Božinović: Policija otežava posao ilegalnim prijevoznicima
Subotnju nesreću komentirao je i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, poručivši da ilegalnim prijevoznicima policija otežava posao.
"Policija pod vodstvom Državnog odvjetništva provodi sve radnje vezane za utvrđivanje okolnosti, uključujući i identitet osoba u ovom drugom vozilu", rekao je Božinović novinarima. Odgovarajući na tvrdnju novinara da Hrvatska ima problem s krijumčarenjem migranata, jer se vjeruje da je automobilom upravljao krijumčar, Božinović je istaknuo da se na problem nezakonitih migracija, koje su prešle u organizirani kriminal, već godinama upozorava.
"Prošle godine je hrvatska policija zaključila godinu s 1880 uhvaćenih krijumčara migrantima, što je dvostruko više nego godinu ranije. Ove godine je policija već uhvatila 25 krijumčara migranata", rekao je Božinović i istaknuo da problem postoji.
"Međutim, taj problem hrvatska policija rješava tako da se efikasno organizirala i time im otežava posao", istaknuo je, dodavši da se s tim problemom nosi cijela Europska unija. Poručio je da je Hrvatska, unatoč tome, jedna od najsigurnijih zemalja u Europi.
Analitičar: Potrebno je povećati kontrole prometne policije. U godinu dana broj migranata je porastao za 136 posto
Slučaj od subote završio je velikom tragedijom u kojoj su život izgubile tri osobe. No, ovaj ilegalni prijevoz velikog broja migranata na hrvatskim cestama samo je jedan u nizu u posljednjih par mjeseci pa se postavlja pitanje što je policija učinila po pitanju povećanja sigurnosti na cestama i nekontroliranih ulazaka u zemlju te je li se nesreća od subote mogla spriječiti.
Sigurnosni analitičar doc. dr. sc. Tonći Prodan je Indexu kazao da se krijumčarske rute sve više mijenjaju i da zapravo veliki broj migranata ulazi u državu mimo službenih graničnih prijelaza. Krijumčara je sve više, a u pitanju su, kaže, i ogromne količine novca te korupcija granične policije.
Prodan je za Index kazao da se ovakve situacije mogu suzbiti jačim kontrolama prometne policije te da postoje i tehnička rješenja umjetne inteligencije koja mogu detektirati koliko je osoba u automobilu, jesu li vezane, koristi li se mobitel i slično.
"Kontrole prometne policije su potrebne, što se može izvesti na nekoliko načina. Mogu se postaviti punktovi na određenim pravcima. Takva kontrola je uvijek dobrodošla", kazao je.
Komentirajući sve češću pojavu krijumčara migranta na hrvatskim prometnicima, Prodan nam je kazao kako je riječ o velikom problemu nezakonitih migracija. Prema podacima koje nam je iznio, u 2022. godini je bilo 330.000 nezakonitih ulazaka u EU, što je najveća brojka još od 2016. godine kada se zbio najveći val migrantskih ulazaka.
Kazao nam je kako je 45 posto tih nezakonitih migranata koristilo Zapadnobalkansku rutu. Povećan je broj migranata na zapadnom Balkanu, a on je, navodi Prodan, u 2022. godini porastao za 136 posto u odnosu na godinu ranije.
"Uglavnom se radi o ljudima s Bliskog istoka i iz sjeverne Afrike. Europska unija sada ulaže napore za jačanje kontrole na granicama kroz predlaganje akcijskog plana za migracije i tu se predlaže suradnja sa Zapadnim Balkanom. Postoji potreba za globalnim odgovorom. Svi znamo da EU nije imala odgovor ni na izbjegličku krizu 2015. godine te je nužan međunarodni odgovor za rješavanje uzroka ovih migracija", kazao nam je Prodan.
"Rute za krijumčarenje su postale fluidne"
Istaknuo je još nekoliko fenomena koji su se promijenili u posljednje vrijeme. Riječ je o rutama za krijumčarenje koje su decentralizirane i koje su postale fluidne. Kaže kako krijumčari za lakše snalaženje koriste nove tehnologije u vidu šifriranih grupa i mobilnih aplikacija i GPS sustava.
Ističe da se promijenio i profil krijumčara koji su sada mahom "među narodom" te da postoji i povećanje krijumčara koji dolaze iz Ukrajine, Gruzije i Moldavije i da se ne mora nužno raditi o hrvatskim državljanima. Navodi i kako je evidentan porast nasilja i kriminalnih aktivnosti te sukoba kriminalnih skupina s policijom.
"Hrvatska je u 2022. godini uhitila 1800 krijumčara, što je ogroman broj. Već je u samo pet dana ove godine uhićeno njih 25. Rat u Ukrajini je preusmjerio policiju i humanitarne resurse, olakšavajući migrantima da lakše prijeđu granice. Ovdje moramo govoriti o fenomenu organiziranog kriminala. Vrlo često dolaze u organiziranim skupinama kako bi prokrijumčarili migrante, a ne treba zanemariti i previsoku stopu korupcije. Oni korumpiraju i policiju i carinu. Općenito se radi o velikoj količini novca", kaže Prodan.
"Potrebno je postrožiti kazne za krijumčare"
Izuzev odgovornosti policije, Prodan ističe da je prijeko potrebno postrožiti kazne za krijumčare ljudi, koje su pretežito uvjetne.
"Ono što je meni interesantno je podatak da je 80 posto presuda uvjetnih i tu se ne postiže ništa jer uvjetna osuda nema specijalni učinak na počinitelja, u ovom slučaju krijumčara. Smatram da bitnu ulogu pri tome treba odigrati pravosuđe, u smislu bržeg i jačeg kažnjavanja počinitelja", kaže.
Upitali smo ga je li ulazak u Schengen omogućio lakši prelazak migranata i krijumčara.
"Granice su hipotetski otvorene, ali policija i dalje ima mogućnost provođenja kompenzacijskih mjera što znači da svejedno ima pravo nadziranja onih koji prelaze granicu. Schengen na neki način olakšava protok, ali te se skupine prate i policija ih nadzire i ima pravo poduzimati mjere. Policija čak može dozvoliti prelazak granice i onda provesti dubinsku kontrolu. Tu su važni obavještajni podaci o određenim skupinama.
Naša policija ima oko 6700 graničnih policajca i to je oko trećine ukupne snage MUP-a. To je poprilično veliki broj. Smatram da rade dobar posao i da su po pitanju otkrivačkih djelatnosti među najučinkovitijima u Europskoj uniji. Osim policije, važno je odvjetništvo te u konačnici sudovi.
S jedne strane, radi se o prelascima mimo graničnih prijelaza odnosno krijumčarskim rutama. To se utvrđuje principom slučaj po slučaj. Prvenstveno je potrebno otkriti koje su to rute i lanci putem kojih su došli. S druge stane, kada govorimo o Hrvatskoj, ne mora nužno u krijumčarenje biti upleten hrvatski državljanin, već se može raditi i o strancima koji već legalno borave unutar određene države. Važno je naglasiti da se promijenio model krijumčarenja", kazao nam je.
"Sigurnost države nije ugrožena"
Prodan smatra da se hrvatska policija može sama izboriti s ovim, u čemu pomaže i Frontex kao granična policija EU. "Postoji niz tehničkih pomagala poput videonadzora, termokamera pa za nadziranje nije nužan čovjek", kaže Prodan.
"Valja napomenuti da ovo nije fenomen koji ugrožava nacionalnu sigurnost države. Desne stranke, ne samo u Hrvatskoj već i globalno, ksenofobne su i ističu ovaj problem kao opasnost za sigurnost zemlje. To nije tako. Potrebno je provesti integraciju tih skupina društva. Ljudi nisu educirani i ne shvaćaju da oni ovdje dolaze zbog posla i da su države Europske unije zainteresirane za njihov dolazak, ponajviše zbog nedostatka radne snage.
Potrebno je podignuti razinu svijesti ljudi te ih informirati kako se ne bi stvarao otpor prema njima. To je realnost koja je uvjetovana nizom faktora. Većina tih ljudi bježi iz siromaštva i područja obuhvaćenih ratom. Dakle, ne radi se isključivo o policijskom pitanju, već pravnom, ali i humanitarnom, koje je od šireg društvenog interesa", kazao je Prodan za Index.
MUP: Zaposlili smo dodatan broj ljudi i angažirali maksimalan broj policajaca na granicama
Iz Ministarstva unutarnjih poslova kazali su Indexu da policijske uprave na čijem je području povećan broj postupanja, uvažavajući trendove nezakonitih migracija, kontinuirano poduzimaju odgovarajuće mjere i radnje s ciljem suzbijanja nezakonitih migracija i svih oblika krijumčarenja.
"Na poslovima zaštite državne granice i provođenja kompenzacijskih mjera u unutrašnjosti i uz granicu angažiran je maksimalan broj policijskih službenika iz svih linija rada policije koji osiguravaju povoljno stanje sigurnosti te zaštitu lokalnog stanovništva i imovine, koristeći svu raspoloživu tehnologiju te mobilnost ekipa na terenu.
Isto tako, Ministarstvo unutarnjih poslova kontinuirano provodi aktivnosti u cilju zanavljanja radnih mjesta radi zadržavanja utvrđenog broja policijskih službenika granične policije te je tako ove godine rasporedilo dodatnih 135 novo primljenih policijskih službenika", kazali su.
Broj krijumčara u prošloj godini povećan za gotovo sto posto
Nadalje, iz MUP-a su nam kazali kako je uz unutarnju granicu u 2023. godini ukupno kontrolirano 180.176 vozila i 303.985 osoba prilikom čega su zbog nezakonitog prelaska sekundarnih migranata, odnosno osoba koje prijevarno traže međunarodnu zaštitu u RH i onda odlaze u ciljane države članice, spriječili 33.694 tražitelja azila u Hrvatskoj i uputili ih na povratak u prihvatilišta za tražitelje azila.
"U primjeni ciljanih kompenzacijskih mjera uhićeno je 728 krijumčara od ukupno 1880 krijumčara i pomagača u nezakonitom prelasku granice na području cijele RH, što je 94 posto više počinitelja nego u 2022. godini kada ih je bilo 969", kazali su.
Navode i kako je hrvatska policija tijekom 2023. godine imala ukupno 69.726 postupanja prema osobama koje su nezakonito ušle u državu, dok je u 2022. godini evidentirano 50.624 postupanja.
Centar za mirovne studije: Migrantima su potrebni sigurni i regularni putovi
Iz Centra za mirovne studije, nastavno na upit da komentiraju sve veći broj prijevoza ilegalnih migranata i subotnju nesreću, kazali su Indexu da je nužno uspostaviti sigurne i regularne putove za migriranje te da su u suprotnom ljudi koji tragaju za sigurnošću i dostojanstvenim životom prepušteni krijumčarima i riskiraju vlastite živote.
"Potrebno je uspostaviti održiva politička i zakonodavna rješenja koja će omogućiti legalan pristup do hrvatskog teritorija osobama koje ne posjeduju valjane putne isprave ili vize te im osigurati pristup azilu, kao i reguliranje statusa na drugim osnovama.
U svijetu je trenutno više od 281 milijuna migranata, od čega je njih 108.4 milijuna prisilno raseljeno zbog različitih sukoba, progona, klimatskih katastrofa te ozbiljnih političkih i ekonomskih kriza. Politike i prakse koje vidimo u postupanju hrvatskih vlasti nažalost su preslika politika i praksi Europske unije koje za cilj imaju onemogućiti migracije u Europu pod svaku cijenu, a posljedice istih su, kao što vidimo, tragične", poručili su nam iz Centra.