Kako izgleda cjelodnevna nastava u Švedskoj?

AKO JE suditi prema švedskim iskustvima, javni poziv Ministarstva znanosti i obrazovanja upućen hrvatskim osnovnim školama za podnošenje prijava za sudjelovanje u eksperimentalnom programu "Osnovna škola kao cjelodnevna škola" iskorak je u pravom smjeru, koji bi trebao pridonijeti da učenici što spremniji i motiviraniji krenu u gimnazijsko obrazovanje.

Šveđani do 7. razreda imaju tzv. dnevni boravak do 17 h

Švedska je još početkom 60-ih godina prošlog stoljeća u nižim razredima osnovne škole nakon redovne nastave učenicima u dobi od 6 do 12 godina počela nuditi "fritidshem", svojevrsnu kombinaciju dnevnog boravka, slobodnih aktivnosti i dodatne nastave. Za starije učenike nema "fritidshema", ali zato dnevna nastava od sedmog razreda osnovne škole nadalje završava između 14 i 16 h pa oni dolaze kući tek nešto prije svojih zaposlenih roditelja.

Dodajmo i da osnovna škola u Švedskoj traje devet godina, a gimnazijsko obrazovanje tri godine. Osim toga, postoji i predškola, koja je od 2018. obavezna za sve 6-godišnjake kao priprema za predstojeću osnovnu školu. 

"Fritidshem" nije obavezan ni besplatan, no u oko 4500 osnovnih škola pohađa ga oko 500.000 švedske djece do 12 godina, o kojima se brine 24.000 većinom pedagoški obrazovanih zaposlenika. Ukupno je u "fritidshem" upisano 83 posto djece u dobi od 6 do 9 godina, odnosno 57 posto svih učenika do 12 godina.

Cijena je subvencionirana, ovisi o prihodima roditelja i broju upisane djece iz jedne obitelji i nije ista u svim lokalnim zajednicama. Obično iznosi oko 100 eura za prvo dijete.

Obavezu da organizira "fritidshem" snosi lokalna samouprava, što bi u Hrvatskoj odgovaralo gradovima i općinama, dok je središnja država obavezna pobrinuti se za djecu s posebnim potrebama i pripadnike autohtone samijske manjine. 

Čak i za vrijeme praznika mogu ići u boravak

Za taj novac učenici dobivaju pedagoški nadzor nakon redovne nastave ili od 8 do 17 h za vrijeme praznika.

Nude im se užina, druženje i igranje, ali i dodatna poduka u raznim vještinama, kao i učenje i pisanje zadaća. Švedski pedagozi i sociolozi smatraju "fritidshem" izuzetno važnim za razvoj učenika, posebice djece koja žive u neadekvatnim socioekonomskim okolnostima, pa već godinama od nacionalne vlade traže da ova aktivnost bude besplatna, poput vrtića, i dostupna svim mališanima barem do dobi od 9 godina.

Naime, trenutačno djeca nezaposlenih roditelja ili, primjerice, onih koji koriste bolovanje zbog drugog djeteta u obitelji imaju ograničeno pravo na "fritidshem".

Starijima škola traje nekad i do 16 h

Kao što smo spomenuli, starijim osnovnoškolcima i gimnazijalcima također se ne nudi "fritidshem", ali njima školski dan traje znatno dulje - ponekad i do 16 h. Nastavni sati često su povezani u blokove, uz dosta pauza i odmora, a svi učenici dobivaju besplatan ručak i prijenosno računalo na posudbu. Osim toga, većina škola ima knjižnice, kantine, igrališta i prostore za slobodno vrijeme opremljene konzolama za igru, stolnim nogometom i sličnom zabavom.

Smisao svega toga je da učenici budu što više vezani za školu kao središte osobnog razvoja, socijalizacije i sigurnosti, pa makar i ne sjedili neprestano za knjigom, te da što manje vremena provode na ulici i u kafićima, kao i da se ublaže stres i pritisak postizanja što boljih ocjena.

Iako švedske škole nisu među najboljima u svijetu, prema PISA testovima bolje su od hrvatskih, a švedski 15-godišnjaci imaju iznadprosječne rezultate u matematici, čitanju i znanosti. Što je možda još važnije, švedska djeca i tinejdžeri prolaze kroz obrazovni sustav bezbrižnije i s manje grča.

Bude li dobro organiziran, dosljedno proveden i adekvatno financiran, program hrvatskog Ministarstva znanosti i obrazovanja, usmjeren na dulji dnevni boravak djece u školama, mogao bi biti pravi potez. Da bi taj projekt uspio, ključno je motivirati i educirati same učitelje i profesore. Vrijeme austro-ugarskog školstva i podučavanja ex cathedra odavno je prošlo.