Foto: Hina
>>Mirovinski fondovi su novcem od vaših penzija pomagali Todoriću
O tome je Index razgovarao s Dianom Antičić, poreznom savjetnicom i vlasnicom tvrtke Forenzika prima koja se bavi i otkrivanjem prevara u poslovanju.
Za početak objašnjava kako jamac, kao pojedinac, institucija ili neko drugo tijelo, zajedno s korisnikom kredita jamči banci redovitu otplatu kredita. Ako korisnik kredita nije više kreditno sposoban, banka ima pravo zahtijevati otplatu kredita od jamca. To jamca čini instrumentom osiguranja.
Banka treba provjeriti sposobnost onih kojima daje kredit, ali i njihovih jamaca
"Da bi banka odobrila kredit, naravno da treba provjeriti – i potvrditi – kreditnu sposobnost korisnika kredita kao i svih njegovih jamaca i sudužnika", komentirala je odgovornost samih banaka u ovoj priči.
Što se tiče vrijednost nekog društva, upozorava kako je to vrlo širok pojam te da procjena vrijednosti može dati više različitih rezultata, što ovisi o tome koja se metoda primjenjuje, u koju svrhu i za koje razdoblje.
Društvo Ledo godinama je izdavalo jamstva koncernu Agrokor, odnosno izdanim zadužnicama i mjenicama jamčilo je banci pokriće duga po kreditu u slučaju da Agrokor nije više u mogućnosti plaćati obaveze. Te su obaveze kumulativno dosegle vrtoglavih 18,9 milijardi kuna izdanih jamstava na 31. prosinca 2016. godine.
Tko je odgovoran? Uprave banaka, Hanfa, uprava i NO Leda
Na pitanje tko je trebao provjeravati jesu li jamstva realna, Diana Antičić pobrojava uprave banaka, Hanfu, upravu Leda, kao i nadzorni odbor tvornice sladoleda.
"Banka je odgovorna putem svoje uprave prije svega svojim vlasnicima, dioničarima kao i ostalim dionicima, a u svom radu podliježe provjerama Hanfe. Trebalo je prosuditi i provjeriti jesu li takve zadužnice i mjenice realni instrumenti osiguranja. Uprava društva Ledo odgovorna je za izdavanje zadužnica i mjenica, s pokrićem ili bez pokrića.
S obzirom na interne pravilnike društva, potencijalno je mogao biti odgovoran i Nadzorni odbor koji bi u ime Skupštine društva mogao dati suglasnost za provedbu toga", kazala je Diana Antičić.
Predsjednik uprave Leda je, podsjetimo, Dario Vrabec, a članica Ankica Slobođanec. Nadzorni odbor vodila je Ljerka Puljić, a članovi su bili Ante Todorić, Mislav Galić, Marica Guina Torres Dujisin, Milenko Arapavić i u ime mirovinskih fondova Srećko Žganec i Kristijan Buk.
Dakle, mirovinci koji upravljaju novcem građana su mogli, ali nisu spriječili izdavanje jamstava, o čemu smo već pisali.
Na pitanje jesu li sva jamstva morala biti u financijskim izvještajima, odgovara kako se neaktivirana jamstva knjiže u takozvane izvanbilančne zapise. "I kao takva ne ulaze u temeljne financijske izvještaje društva jer u trenutku nastanka nemaju izravan utjecaj na promjene na bilo kojoj poziciji iskazanoj u tim izvješćima", objasnila je ona.
Možemo samo nagađati što je sve bilo proknjiženo
Ali izvanbilančni zapisi ipak ulaze u poslovne knjige društva, kao što su dnevnik i glavna knjiga, upravo zbog mogućnosti promjene njihovih obilježja ovisno o budućim događajima.
"I kada se to dogodi – u ovom slučaju kada banka aktivira zadužnice i/ili mjenice po danim jamstvima – izvanbilančni zapisi postaju 'bilančni', odnosno dana jamstva postaju dospjele obveze i ulaze u izvještaj o financijskom položaju društva. I tek tada se smanjuje neto knjigovodstvena vrijednost društva. Njena tržišna vrijednost, odnosno vrijednost izdanih dionica, može pak biti podložna padu i ranije, upravo zbog spoznaje o potencijalnoj aktivaciji danih jamstava", komentirala je Diana Antičić.
Upitali smo je i o odgovornosti revizora. "Ako je društvo Ledo od početka ispravno knjižilo sva dana jamstva koncernu Agrokor, takav iznos u poslovnim knjigama trebao je biti primijećen tijekom godišnje revizije," kaže vlasnica tvrtke Forenzika prima i dodaje: "Za sada možemo samo nagađati što je, a što nije proknjiženo te koliko su revizori društva Ledo bili upoznati sa situacijom i svjesni svega što se događa".