SABORSKA oporba žestoko se danas usprotivila Vladinoj Odluci o imenovanju Ksenije Butorac novom pravobraniteljicom za djecu, prosvjedujući zbog činjenice da je ona bila jedini kandidat, te da stav o predloženom imenovanju nije zauzeo ni jedan saborski odbor niti s njom obavio razgovor.
Uz napomenu da nemaju ništa protiv predložene kandidatkinje, oporbeni su klubovi pozivali na prekid rasprave, odnosno da se o imenovanju odlučuje tek nakon što matični Odbor za obitelj, mladež i šport s Ksenijom Butorac obavi razgovor i utvrdi je li ona uistinu kvalificirana za taj posao.
Dio klubova je, naime, upozorio da je Butorac na vlastiti zahtjev umirovljena 1997., u 37. godini života, da od tada nema radnog iskustva, da je temelj njezine struke kriminalistika koja, kažu, i nema neke povezanosti s djecom i njihovim pravima.
"Sve ovo podsjeća me na projekt bivše Vlade S faksa na posao, samo što je u ovom slučaju to s mirovine na posao", rekao je Pero Kovačević (HSP), kojega zanima i kako je Butorac stekla status branitelja kada je u vrijeme, za koje u životopisu stoji da je bila na bojištu, magistrirala i doktorirala.
Da tako rano umirovljenje ne ide u prilog kandidatkinje smatra i Ivica Maštruko (HNS), koji pretpostavlja da se Butorac na umirovljenje odlučila jer je bila "traumatizirana i radne su joj sposobnosti bile upitne".
Gordana Sobol izrazila je prosvjed SDP-a jer se o kandidatkinji raspravlja bez prethodnog mišljenja matičnog odbora. "Možda je to zato što se i nije imalo o čemu raspravljati jer jedino što imamo je životopis kandidatkinje koji je dostavila Vlada", ocijenila je.
Da se o kandidatkinji treba očitovati matični odbor smatraju i Doroteja Pešić Bukovac (IDS), Ante Markov (HSS), te Zlatko Kramarić (HSLS/LS/DC).
Nezavisni Slaven Letica kaže da ga Odluka o imenovanju podsjeća na ne tako davna vremena kada su hrvatski iseljenici, koji su se htjeli oženiti za domaću djevojku, slali svoje slike u Hrvatsku, ne znajući koga žele ženiti.
HDZ-ovi zastupnici, pak, drže da životopis Ksenije Butorac - iskustva u savjetodavnom i terapijskom radu s ovisnicima o drogi, maloljetnim delikventima i djecom s neprihvatljivim ponašanjem - sasvim dovoljno govori o njezinim stručnim preferencama za dužnost pravobraniteljice.
"Ne radi se o modnoj reviji i izboru za miss da bi se gospođa ovdje morala prošetati", kazao je Vladimir Štengl (HDZ), a njegova stranačka kolegica Ivana Sučec Trakoštanec smatra da je propust predsjednika Odbora za mladež, SDP-ovca Davorka Vidovića, što u dnevni red sjednice Odbora nije uvrstio i Odluku o imenovanju.
U burnu raspravu uključio se i potpredsjednik Sabora Luka Bebić (HDZ), rekavši da je Vlada predloženu Odluku u Sabor uputila prije deset dana, da je matični odbor imao vremena to raspraviti i zauzeti stav, istaknuvši i da takva procedura nije kao obveza propisana zakonom i saborskim Poslovnikom.
S takvim se objašnjenjem nije složila Željka Antunović (SDP), koja je, pozivajući se na Poslovnik, kazala da Odbor za izbor i imenovanja mora zauzeti stav o imenovanju svakog dužnosnika, na što joj je, zbog zlouporabe Poslovnika, Bebić izrekao opomenu.
Rasprava je privremeno prekinuta nakon što je stanku tražilo više klubova.
Na proračun za 2006. pristiglo oko 320 amandmana
Hrvatska će Vlada, po svemu sudeći, morati odlučivati o oko 320 amandmana "teških" najmanje šest milijardi kuna koje su, uglavnom oporbeni saborski zastupnici, podnijeli na prijedlog državnog proračuna za 2006.
Toliko ih je, naime, do danas u podne, kada je istekao rok za podnošenje amandmana, pristiglo u nadležnu saborsku službu.
Najviše amandmana uputili su HNS-ovci, čak 110, "teških" preko milijardu kuna.
Najviše ih je podnio Zlatko Kurečić (51 amandman) koji traži preraspodjelu sredstava u korist infrastrukturnih projekata u Varaždinskoj županiji - uglavnom za gradnju škola, vrtića i sportskih dvorana. Njegova stranačka kolegica Alenka Košiša Čičin-Šain najavljuje amandmane za modernizaciju željeznica u vrijednosti od pola milijarde kuna.
Novčano "najteže" amandmane, vrijedne oko tri milijarde kuna, podnijeli su SDP-ovi zastupnici: za lokalne gospodarske i infrastrukturne projekte, poput poduzetničkih zona, modernizacije željezničke i riječne mreže, Mato Arlović, Mato Gavran i Ljubica Brdarić traže milijardu kuna. Isto toliko traži Zvonimir Mršić za infrastrukturne projekte, pola milijarde kuna za navodnjavanje traži Ivica Pančić, a Marija Lugarić 100 milijuna kuna za školstvo.
HSS, pak, u desetak amandmana traži da se iz 98,8 milijardi kuna previđenog proračuna za iduću godinu, više od pola milijarde preraspodijeli za poljoprivredu - za uvođenje nacionalne mirovine koju bi primali umirovljeni poljoprivrednici koji nemaju nikakve prihode traži se 300 milijuna kuna.
Amandmani IDS-a vrijedni su oko 200 milijuna kuna, a okrenuti su lokalnim projektima u Istri. Po 250 tisuća kuna traži se za zvjezdarnicu u Višnjanu te uređenje rodne kuće Matije Vlačića Ilirika.
Oko 100 milijuna kuna za Slavoniju najavljuje nezavisni klub Branimira Glavaša, a oko 120 milijuna zastupnik SBHS-a Vilim Herman, uglavnom za osnivanje agrobanke.
Sto milijuna kuna za Slavonski Brod tražit će Frano Piplović (DC), a SDSS gotovo dva milijuna za redovito funkcioniranje sedam općina u Lici i Slavoniji (područja od posebne državne skrbi).
Vlada će o amandmanima odlučivati u ponedjeljak, a Sabor idući dan glasovati o amandmanima i samom proračunu.