Do sada, iako međunarodno priznati, dokumenti 40 godina stare katoličke gimnazije nisu vrijedili u ovoj zemlji, što znači da je ta institucija gotovo pola stoljeća funkcionirala izvan obrazovnog sustava u Srbiji.
Ravnatelj Gimnazije monsinjor Josip Miocs tim je povodom konstatirao da je riječ o povijesnom događaju jer se škola najzad može uključiti u javni život sredine u kojoj djeluje.
Odluka vojvođanske vlade da Katoličkoj klasičnoj gimnaziji "Paulinum" da službeno priznanje moglo bi biti značajno i u kontekstu skorog otvorenja Filozofsko-teološkog fakulteta u Subotici, jedne od tri temeljne obrazovne institucije budućeg Sveučilišta u Subotici.
Kako se najavljuje, hrvatski bi uz mađarski i srpski bio jedan od glavnih nastavnih jezika novoga sveučilišta, što znači da bi hrvatska manjina u Vojvodini imala mogućnost obrazovati se na materinjem jeziku na svim razinama obrazovanja - od vrtića do fakulteta.
Hrvatski kao nastavni jezik u Srbiji se može koristiti od 2002. godine nakon što je Hrvatima u Srbiji priznat status nacionalne manjine.
Uvjete za upis djece u hrvatske razrede prva je stvorila općina Subotica u kojoj Hrvati čine oko 12 posto stanovništva i u kojoj je hrvatski jezik u službenoj uporabi od 1991.
Prve školske godine 2002/2003. na teritoriju općine Subotica nastavu na hrvatskom upisalo je i pohađalo 54 učenika u četiri osnovne škole.
Iako se očekivalo da je otvaranjem razreda na hrvatskom 2002. "led probijen" nastavu na jeziku hrvatske nacionalne manjine sljedeće školske godine upisao je gotovo dvostruko manji broj prvašića.
U ovom trenutku, kompletnu nastavu na hrvatskom u osnovnoj školi prati svega 70 djece u Subotici i okolici.
Daleko veći broj polaznika međutim ima predmet "Hrvatski jezik s elementima nacionalne kulture", koji se drži u školama i mjestima gdje nije bilo dovoljno djece za formiranje kompletnog hrvatskog razreda.
Taj se predmet predaje i u nekim mjestima izvan subotičke općine - Somboru, Senti i Bačkom Monoštoru.
Iako i u tim mjestima čine značajan dio stanovništva Hrvati svoju nacionalnu pripadnost do sada nisu smjeli na taj način javno iskazati.
Osim u osnovnim školama, hrvatski se koristi i u nekoliko subotičkih vrtića.
Prvi i trenutačno jedini vrtić u kojemu se odgajateljice služe samo hrvatskim jezikom jeste vrtić "Sunčica", koji su pri svojemu samostanu u Subotici utemeljile katoličke časne sestre.
Hrvatski je odgojni jezik u još nekoliko vrtića, ali se on u takozvanim miješanim skupinama koristi u kombinaciji sa srpskim.
(Hina) xjsta ydh