Posljednji veliki sporazum o kontroli nuklearnog naoružanja između Sjedinjenih Država i Rusije istekao je danas, što je događaj koji ne samo da otvara vrata novoj utrci u naoružanju, već i simbolički pokazuje koliko je Rusija izgubila status supersile.
Od raspada Sovjetskog Saveza, Moskva je svoj utjecaj na svjetskoj sceni uvelike temeljila na nuklearnom paritetu s Washingtonom, no čini se da je i to razdoblje sada završeno, piše CNN.
Nakon raspada SSSR-a 1991. godine, Rusija je izgubila teritorij, financijsku moć i globalni utjecaj. Ipak, zadržala je ključnu polugu moći: status nuklearne supersile, otprilike ravnopravan onom Sjedinjenih Država. To je čak i oslabljenoj Moskvi osiguravalo ravnopravan položaj u međunarodnoj diplomaciji.
Na nuklearnim summitima, čelnik Kremlja mogao je sjediti nasuprot američkom predsjedniku, baš kao u danima Hladnog rata, i odlučivati o pitanjima međunarodne sigurnosti. Upravo to su 2010. godine učinili tadašnji predsjednici Barack Obama i Dmitrij Medvedev, potpisavši sporazum Novi START. Tim je ugovorom, koji je Bijela kuća tada nazvala "povijesnim", broj raspoređenih nuklearnih bojevih glava ograničen na 1550 za svaku stranu.
Međutim, ti su dani, baš kao i sam sporazum, sada prošlost. Propast posljednjeg sporazuma o kontroli naoružanja dočekana je u Trumpovoj administraciji s ravnodušnošću. Washington je opetovano optuživao Moskvu za kršenje ugovora uskraćivanjem inspekcija ruskih nuklearnih postrojenja, a sam američki predsjednik odbacio je zabrinjavajuću perspektivu svijeta bez nuklearnih ograničenja. "Ako istekne, onda istekne", ležerno je dobacio Trump u siječnju, dodavši kako bi se s vremenom mogao postići "bolji" sporazum.
Taj izraziti nedostatak žurbe iz Washingtona u snažnom je kontrastu sa zabrinutošću u Moskvi. Govoreći novinarima uoči isteka sporazuma, Medvedev - koji više nije predsjednik, već visoki sigurnosni dužnosnik - upozorio je na opasnost njegova propadanja. Sugerirao je da bi to moglo ubrzati "Sat sudnjeg dana", simbolični prikaz blizine čovječanstva samouništenju. "Ne kažem da to odmah znači katastrofu ili da će izbiti nuklearni rat, ali bi svejedno trebalo sve zabrinuti", dodao je Medvedev.
Kremlj se doista čini uznemirenim. Glasnogovornik Dmitrij Peskov izjavio je da je njihov prijedlog za produljenje Novog START-a naišao na šutnju s američke strane, što prijeti pokretanjem nove ere nesigurnosti. "Prvi put će Sjedinjene Države i Rusija, dvije zemlje s najvećim nuklearnim arsenalima na svijetu, ostati bez temeljnog dokumenta koji bi te arsenale ograničavao i kontrolirao", rekao je Peskov. "Smatramo da je to izuzetno loše za globalnu i stratešku sigurnost", naglasio je.
No, izrazi zabrinutosti iz Kremlja mogli bi biti više strateški i usmjereni na vlastite interese nego što su to spremni priznati. Osim što je lišena mehanizma koji je naglašavao jedan od posljednjih izvora njezine moći iz sovjetske ere, Moskva se sada suočava s budućnošću potencijalno neograničene američke nuklearne ekspanzije. Primjerice, Trumpova administracija već je oživjela ideju o bojnim brodovima "klase Trump" s nuklearnim naoružanjem, što je politika iz doba Hladnog rata napuštena prije više desetljeća.
Nekadašnji Sovjetski Savez mogao je parirati takvim potezima. Ali s gospodarstvom i obrambenim proračunom koji su tek djelić američkih, današnja Moskva praktički nema nade da može držati korak. To dodatno produbljuje ionako golem jaz u moći i utjecaju između starih suparnika.
Naravno, SAD ima svoje razloge za napuštanje kontrole naoružanja s Rusijom, a jedan od glavnih je želja da se u buduće sporazume uključi i Kina, rastuća nuklearna sila. Ipak, istek Novog START-a označava kraj jedne ere. Ne samo ere "supersilaških" sporazuma usmjerenih isključivo na Moskvu i Washington, već i ere u kojoj je SAD bio spreman prihvatiti nuklearna ograničenja.