Na dnu oceana zapadno od Grenlanda otkrivena je zaliha prirodnog plina zarobljena u ledenom kavezu, koja bi mogla biti najdublji zabilježeni hladni izvor plinskog hidrata, a istovremeno vrvi životinjskim svijetom. Ovo jedinstveno stanište, nazvano Freya, pronađeno je na dubini od čak 3640 metara, piše Science Alert.
Nakupine plinskog hidrata Freya otkrivene su tijekom ekspedicije Ocean Census Arctic Deep EXTREME24, koju su vodili istraživači s Arktičkog sveučilišta Norveške (UiT). Plinski mjehurići u vodenom stupcu upozorili su znanstvenike na neobičnu aktivnost duboko ispod njihovog broda, što ih je potaknulo da pošalju daljinski upravljano vozilo (ROV) kako bi istražili o čemu se radi.
Na dnu su naišli na izložene nakupine kristalnog materijala poznatog kao plinski hidrat - smrznuta mješavina metana i vode, održavana u krutom stanju zbog visokog tlaka i niskih temperatura. ROV je prikupio uzorke metana, sirove nafte i sedimenta koji je sadržavao iznenađujuću raznolikost morskog života.
"Ovo otkriće mijenja pravila igre za arktičke dubokomorske ekosustave i kruženje ugljika", izjavila je suvoditeljica ekspedicije Giuliana Panieri. "Pronašli smo ultra-duboki sustav koji je geološki dinamičan i biološki bogat, s implikacijama na bioraznolikost, klimatske procese i buduće upravljanje Visokim sjeverom."
Dubokomorske životinje koje nastanjuju nakupine Freya ne ovise o Suncu. Umjesto toga, hrane se kemotrofnim mikrobima koji kemikalije poput metana, sulfida i drugih ugljikovodika pretvaraju u biološko gorivo. Upravo te tvari istječu s morskog dna na novootkrivenim lokacijama.
Među otkrivenim životinjama nalaze se cjevaši, rakovi slični kozicama, četinaši i školjkaši.
Znanstvenici ističu da je ovaj ekosustav po sastavu sličan arktičkim hidrotermalnim izvorima na sličnim dubinama. Spojevi pronađeni u sedimentu sugeriraju da nafta i plin potječu od cvjetnica koje su rasle na nekoć toplom i šumovitom Grenlandu tijekom miocena, prije 23 do 5,3 milijuna godina.
Ovakve naslage bogate ugljikom čine Freyu idealnim staništem za specijalizirane organizme, ali i metom interesa rudarske industrije i nekih vlada. Iako se dubokomorsko rudarstvo dosad fokusiralo na polimetalne nodule bogate rijetkim mineralima, plinski hidrati predstavljaju potencijalni energetski resurs.
"Unatoč značajnom napretku u razumijevanju distribucije i koncentracije plinskih hidrata, veliki izazov ostaje u procjeni plinskih hidrata kao energetskog resursa i njihove uloge u globalnim klimatskim promjenama", napominju autori studije objavljene u časopisu Nature Communications.
Znanstvenici upozoravaju na opasnosti koje takve aktivnosti predstavljaju za krhke i još uvijek nedovoljno istražene ekosustave.
"Vjerojatno postoji još vrlo dubokih hladnih izvora poput Freye koji čekaju otkriće, a morski život koji uspijeva oko njih mogao bi biti ključan za bioraznolikost dubokog Arktika", rekao je morski ekolog Jon Copley sa Sveučilišta Southampton, koji je sudjelovao u ekspediciji.
"Veze koje smo pronašli između života na ovom izvoru i hidrotermalnih izvora na Arktiku ukazuju na to da će ova staništa nalik otocima na oceanskom dnu trebati biti zaštićena od svih budućih utjecaja dubokomorskog rudarstva u regiji", zaključio je Copley.