Foto: Pexels, Vlada RH, 123 rf
VLADA će za provođenje Istanbulske konvencije za 2018. i 2019. osigurati ukupno 141.648.591 kunu, odnosno oko 70 milijuna kuna po godini. Dakle, tvrdnje konzervativnih skupina bliskih Crkvi da će provedba stajati oko milijardu kuna, pokazale su se potpuno lažnim. Istovremeno država Crkvi daje oko 600 milijuna naših kuna godišnje.
>>Vlada napokon otkrila prave brojke: Crkvi iz proračuna godišnje ide oko 600 milijuna kuna
>>Vlada laže, Index otkriva: Crkva je u tri godine dobila milijardu kuna više nego što su rekli
"Za provedbu Zakona o potvrđivanju Konvencije Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji koristit će se financijska sredstva državnog proračuna RH osigurana na pozicijama središnjih tijela državne uprave nadležnih za poslove zaštite djece i obitelji, pravosuđa, unutarnjih poslova, obrazovanja i zdravstva te državnih tijela nadležnih za obavljanje poslova u vezi s ostvarivanjem ravnopravnosti spolova i zaštite ljudskih prava, sukladno njihovom postojećem djelokrugu rada i nadležnostima.
Sredstva se osiguravaju kroz redovnu djelatnost nadležnih tijela državne uprave, kroz provedbu mjera Nacionalne strategije zaštite od nasilja u obitelji te za provedbu Konvencije", stoji u odgovoru Ministarstva obitelji i socijalne politike za Index.
Za Crkvu 600 milijuna kuna godišnje
S druge strane, Vlada je krajem prošle godine dala opširan odgovor na pitanje koliko novca odlazi na financiranje vjerskih zajednica u Hrvatskoj. Otkrili su da je u tri godine, 2014. (388 milijuna kuna), 2015. (380 milijuna kuna) i 2016. (297 milijuna kuna) iz državnog proračuna Katoličkoj crkvi isplaćeno 1,066 milijardi kuna, dok je ukupno svim vjerskim zajednicama u RH isplaćeno 1,123 milijardi kuna.
No, nakon napisa Indexa kako su zaboravili na trošak vjeroučitelja koji iznosi dodatnih najmanje 250 milijuna kuna godišnje, kao i da treba ubrojiti i ostala davanja, te upita saborske zastupnice Anke Mrak Taritaš, vlada je korigirala iznos koji iz proračuna godišnje ide Crkvi.
Nova računica uključuje izdavanja Ministarstva kulture za obnovu dobara u vlasništvu Crkve i izdavanja Ministarstva znanosti za vjeroučitelje, pa na početni iznos od 1.006 milijardi kuna treba dodati gotovo 800 milijuna kuna. Tako se dolazi do računice da se za Crkvu godišnje izdvaja oko 600 milijuna kuna. Direktno iz proračuna. Naravno, u ovu računicu ne ulaze pokloni i izdavanja županija, općina i gradova.
Dakle, s jedne strane imamo 70 milijuna kuna za provedbu Istanbulske, a s druge 600 milijuna kuna za Crkvu.
Je li dovoljno 70 milijuna kuna godišnje da se poveća zaštita zlostavljanih žena, pitali smo predsjednicu Autonomne ženske kuće Zagreb Nevu Tolle i Sanju Sarnavku koja je godinama radila sa ženama žrtvama nasilja.
"Kad sam bila u radnoj skupini za donošenje Zakona, onda je prva svota predviđena za Istanbulsku bila 44 milijuna kuna, povrh onog što država izdvaja za žrtve nasilja.
Sigurna kuća Vukovarsko-srijemske županije koju su osnovale B.a.B.e., dobiva plaće baš iz sredstava županije, a ministarstvo socijalne politike osigurava novac po žrtvi, a s ovih 70 milijuna kuna se može podići nivo zaštite žrtava i povećati broj osoba koje rade s njima.
Tako da bolje išta nego ništa, a ako predsjedničin ured košta 100 i nešto milijuna kuna godišnje, onda je 70 milijuna kuna za žrtve nasilja sigurno jako važno za izdvojiti iz proračuna", rekla je Sarnavka, dodajući na kraju da se taj iznos čak može i utrostručiti kroz razne EU projekte.
"Trebamo nove sigurne kuće, ali prvo da se postojeće financiraju na vrijeme"
Neva Tolle, voditeljica Autonomne ženske kuće Zagreb, za Index je kazala da ne može komentirati ovu svotu, s obzirom na to da ne zna na koje će se stavke taj novac raspodijeliti. No rekla nam je na što bi se novac trebao utrošiti.
"Teško mi je reći je li to dovoljno ili nedovoljno jer ne znamo kud taj novac ide. Ako želimo adekvatno implementirati Istanbulsku konvenciju u hrvatsko zakonodavstvo, moramo imati dvije polazne točke u vidu, a to je prilagodba postojećih zakona i njihovo poboljšanje jer mi nismo dovoljno usklađeni u zaštiti žena od nasilja i adekvatnog kažnjavanja počinitelja. Govorimo i o zatvorskoj upravi, kompjuterizaciji, objedinjavanju raznih pravosudnih tijela. Legislativa se mora uklopiti u Istanbulsku, a zasad ova postojeća u smislu zaštite nije dovoljna", rekla je Tolle za Index.
Drugo, dodala je, trebat će dostatno i pravovremeno financirati postojeća sigurna mjesta za žene, skloništa i savjetovališta, ali i otvarati nova.
"Trebamo nova skloništa za zlostavljane žene jer postoji lista čekanja za našu Autonomnu žensku kuću, ali ne može se dogoditi da se otvaraju nova, ako ova postojeća ostanu na sadašnjoj razini financijske podrške koja je sad nedostatna i kasni. Za veljaču sredstva najranije sjedaju u travnju ili svibnju. To je prekasno i nitko ne može tako raditi i normalno funkcionirati. Dakle, trebaju nam nova, ali ne na uštrb postojećih", smatra Tolle.
Još jedna stvar na kojoj se treba poraditi je osvješćivanje državnih službenika (policije, sudova, centara za socijalnu skrb...) da IK štiti žene od nasilja te će se i praksa morati mijenjati.
"Treba više senzibilizacije onih koji rade sa žrtvama nasilja. Morat ćemo poraditi i na nacionalnoj strategiji protiv nasilja u obitelji. Mi u njoj imamo subjekt obitelji koju trebamo štititi od nasilja, no tu strategiju trebamo nadopuniti jer Istanbulska ne štiti samo obitelj, već i žene od nasilja. Ima tu dosta posla, ratifikacija je samo početak. No dobro je da je Plenković održao obećanje i ratificirao je", rekla je Neva Tolle.