HRVATSKA spada među najsiromašnije države EU, pokazuju podaci o medijalnom dohotku po stanovniku korigiranom za razlike u cijenama među državama. Puno je bogatija od država koje su geografski blizu, ali nisu dio EU, kao što je Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Gledajući od 2010., neke zemlje su postale bogatije od Hrvatske jer im je medijalni dohodak brže rastao, ali su neke postale i siromašnije. Po tome se može pratiti uspješnost pojedinih zemalja u dostizanju standarda najbogatijih.
Kako se uspoređuje dohodak između država?
Medijalni dohodak po stanovniku predstavlja točno onaj iznos od kojega pola stanovnika neke države ima veći dohodak, a pola manji. Zbog razlike u cijenama i razlike u valutama, da bi se dobilo realno stanje, sve iznose treba korigirati za valutne i cjenovne razlike.
Tim postupkom se dobije standard kupovne moći (eng. purchasing power standard), koji predstavlja "valutu" koja isto vrijedi u svim državama. Tj. za jednu jedinicu standarda kupovne moći se u svim državama može kupiti ista količina dobara i usluga.
Dohodak u Hrvatskoj je među manjima u EU, a među većima u regiji
Hrvatska je 2022. imala medijalni dohodak po stanovniku izražen standardom kupovne moći (PPS) u iznosu od 12.277 jedinica. Unutar EU su gore bile Bugarska (9571 PPS), Slovačka (9826 PPS), Rumunjska (10.033 PPS), Mađarska (10.217 PPS), Grčka (10.841 PPS) i Portugal (12.266 PPS).
Od država koje nisu članice EU, a za koje postoje podaci, sve su dosta siromašnije. To su Srbija (6968 PPS), Crna Gora (6328 PPS), Turska (6210 PPS), Sjeverna Makedonija (5988 PPS) i Albanija (4385 PPS). Najnoviji podaci za Srbiju, Crnu Goru i Tursku su iz 2021., ali jedna godina ne čini bitnu razliku.
S druge strane Švicarska ima medijalni dohodak po stanovniku od 26.389 PPS, Norveška 27.893 PPS i Island 23.667 PPS. Navedeni podaci su iskazani u jedinicama standarda kupovne moći (PPS), teoretske valute koja izjednačava tečajeve među državama s različitim valutama i razlike u cijenama.
Stoga se može primjerice tvrditi da je medijalni dohodak u Hrvatskoj za više od 20 posto veći nego u Bugarskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Također je oko 75 posto veći nego u Srbiji (podaci Srbije su za 2021.), i otprilike dvostruko veći nego u Crnoj Gori, Turskoj i Sj. Makedoniji.
Zapadna i Sjeverna Europa su najbogatije
Najveći medijalni dohodak unutar EU imaju Luksemburg (33.214 PPS), Nizozemska (25.427 PPS) i Austrija (25.229 PPS). U najvećem i najvažnijem nacionalnom gospodarstvu EU, Njemačkoj, medijalni dohodak iznosi 23.197 PPS, što je gotovo dvostruko veći dohodak od Hrvatske korigiran za tečaj (2022. je Hrvatska koristila kune) i razliku u cijenama.
Od većih država u Francuskoj medijalni dohodak iznosi 20.575 PPS (68 posto veći nego u Hrvatskoj), Italiji 18.475 PPS (50 posto veći nego u Hrvatskoj), a Španjolskoj 17.254 PPS (41 posto veći nego u Hrvatskoj). Švedska s 20.573 PPS i Finska s 20.941 PPS su također značajno bogatije od Hrvatske, s dohotkom većim više od 66 posto.
Veliko odvajanje nakon raspada Jugoslavije
Susjedna Slovenija ima dosta visoku razinu medijalnog dohotka od 18.792 PPS, što je čak više od Italije. Ona je već u Jugoslaviji po razini razvoja bila daleko ispred ostalih dijelova bivše države, a nakon raspada Jugoslavije se ta razlika samo povećavala.
Zapravo je Slovenija napredovala brže od Hrvatske, a Hrvatska brže od Srbije, BiH, Crne Gore i Sj. Makedonije. Za usporedbu, razlika u BDP-u po stanovniku između Hrvatske i Srbije je u Jugoslaviji bila oko 20 posto u korist Hrvatske, a danas je preko 80 posto u korist Hrvatske.
Čak kada se gleda medijalni dohodak korigiran za tečaj i razliku u cijenama, razlika je podjednako velika kao po pitanju BDP-a po stanovniku. U Hrvatskoj je medijalni dohodak izražen preko standarda kupovne moći (PPS) 76 posto veći nego u Srbiji, 94 posto veći nego u Crnoj Gori i 105 posto veći nego u Sjevernoj Makedoniji.
Ali je istodobno 35 posto manji nego u Sloveniji. Zapravo je Hrvatska danas podjednako manje razvijena od Slovenije kao u vrijeme Jugoslavije, dok Srbija, Crna Gora i Sj. Makedonija zbog puno sporijeg gospodarskog rasta od raspada Jugoslavije su danas dalje od razine razvoja Hrvatske i Slovenije nego što su bile u Jugoslaviji.
Hrvatska je nedovoljno napredovala od 2010., mnogi su postali bogatiji iako su bili siromašniji od Hrvatske
Zanimljivo je promatrati i podatke od 2010. do 2022., gdje se može primijetiti koje su zemlje brže, a koje sporije napredovale, i slijedom toga koje su zemlje prešle Hrvatsku, a koje su pale ispod medijalnog dohotka Hrvatske.
Uvjerljivo najveći rast medijalnog dohotka prema standardu kupovne moći (PPS) je ostvarila Rumunjska, čak 184 posto, tj. gotovo se utrostručio. "Baltički tigrovi", tj. Litva, Latvija i Estonija su više nego udvostručili medijalni dohodak (rast između 119 i 136 posto).
Nakon njih je najuspješnija u dostizanju standarda razvijenih država EU Poljska, koja je gotovo udvostručila medijalni dohodak po stanovniku (rast 96 posto).
Litva, Latvija i Estonija su 2010. zaostajale za Hrvatskom, a 2022. sve imaju veći medijalni dohodak po stanovniku. Poljska je bila otprilike u rangu Hrvatske, ali je 2022. imala 21 posto veći medijalni dohodak po stanovniku.
Neke države su bile bogatije od Hrvatske, a danas su siromašnije
Rumunjska je bila daleko zaostalija od Hrvatske, s manje od 50 posto medijalnog dohotka. Zbog puno bržeg rasta se prednost Hrvatske otopila pa je medijalni dohodak u Rumunjskoj 82 posto hrvatskog.
Napredak Bugarske je bio na razini napretka Hrvatske, kao i napredak Češke. Ali relativne pozicije se nisu puno promijenile jer je već 2010. Češka bila puno bogatija od Hrvatske, a Bugarska siromašnija.
Mađarska je s rastom medijalnog dohotka od 52 posto ostvarila slabiji rezultat od Hrvatske (61 posto), a Slovačka se posebno ekonomski slabo razvijala i ostvarila rast od samo 18 posto, što je malo i za jako razvijene države pa ju je Hrvatska pretekla.
Hrvatska je pretekla i Portugal, a posebno je tragičan slučaj Grčke u kojoj je zbog dužničke krize, prezaduženosti i nastojanja da se izbjegne bankrot medijalni dohodak smanjen za 14 posto, na razine manje od Hrvatske.
Siromaštvo nije sudbina, samo početno stanje
Nerazvijenost je početno stanje u mnogim državama, ali nije neizbježno. Godišnja brzina rasta ekonomije ima itekako važan utjecaj na rast standarda njenih stanovnika u srednjem i dugom roku, što može biti prikazano preko medijalnog dohotka po standardu kupovne moći (eng. PPS) ili na neki drugi način.
Svaka pogreška u vođenju ekonomske politike, svako odbijanje reforme da bi se sačuvalo trenutno stanje, svaki pokušaj da se spasi ono što se dugoročno spasiti ne može i što predstavlja samo uteg nacionalnog gospodarstva, svaka propuštena godina u kojoj se moglo prekinuti s destruktivnim praksama a nije da bi se zaštitile razne interesne skupine, svako odbijanje investicija pod argumentom "Zaštitimo domaće!" itd. na kraju dođu na naplatu kroz relativno nazadovanje u odnosu na ostale države.
Litva, Latvija, Estonija i Poljska su pretekle Hrvatsku po pitanju medijalnog dohotka po stanovniku između 2010. i 2022., a samo je pitanje vremena kada će ju preteći Rumunjska. Nije Hrvatska najgora, Slovačka, Grčka i Portugal su imali još gori rezultat i pali su ispod Hrvatske.
Treba imati uvijek na umu da sadašnja pozicija po pitanju bogatstva nije osigurana, i da se kroz desetljeća situacija može korjenito promijeniti. Možda nekima to ne znači puno, jer su fokusirani na sadašnjost, ali ono što se sada događa odrazit će se na buduće generacije, kao i na buduće mirovine.