Stupivši na prijestolje 1916. godine, nakon smrti cara Franje Josipa i usred vrtloga Prvog svjetskog rata, Karlo IV. "narodu je služio pravedno i milosrdno, zauzimao se za mir, pomagao siromašnima i njegovao svoj duhovni život", navodi se odluci pape Ivana Pavla II.
"U uzdizanju na status blaženog, prve stepenice prema svetosti, i preobrazbi beznačajnog monarha u herojski lik, treba tražiti utjecaj Lige za molitvu cara Karla kojom predsjeda biskup Sankt Poeltena, Kurt Krenn", ocjenjuje austrijski tjednik Profil. "Taj je crkveni dostojanstvenik od kraja 80-ih godina predvodnik katoličke desnice u Austriji", komentira list.
Za povjesničarku Brigitte Hamann, Karlo je prije svega u povijest ušao "jer je lagao". "Godine 1917. on je pokušao sklopiti separatni mir zadužujući svog šogora Siksta Burbonskog, posljednjeg vojvodu od Parme, da pokuša obnoviti tajne kontakte s Francuskom", objašnjava ona. "Kada su ti pregovori procurili u javnost, Karlo ih je prvo zanijekao sve dok francuski premijer Georges Clemenceau nije potvrdio da su se kontakti doista održali", dodaje ona.
"Vođen kršćanskom vjerom, moj otac borio se svim snagama za prekid tog ratnog klanja", ističe Otto von Habsburg (91), stariji sin pokojnog cara. "Karlo je sve poduzeo kako bi zemlju izvukao iz rata", dodaje Maximilian Liebmann, crkveni povjesničar iz Graza.
Drugi stručnjaci koje citira Profil predbacuju bivšem caru što se nije protivio korištenju bojnih otrova protiv talijanskih postrojba u borbama kod Isonza, na tadašnjoj talijansko-austrijskoj granici.
"Utvrđeno je da su austrijske postrojbe bile dio 14. armije njemačke vojske pod zapovjedništvom njemačkog generala Otta von Belowa", odgovara na tu optužbu povjesničarka Elisabeth Kovacs za katoličku agenciju Kathpress.
Povjesničar Hubert Feichtlbauer smatra, međutim, da "procedura beatifikacije nije vjerodostojna". "Vatikan ne može s jedne strane tražiti od svećenika da se ne bave politike a s druge planirati političara proglasiti svecem", smatra on.
Talijanska povjesničarka Giovanna Brizi smatra pak da je crkvena istraga za kanonizaciju Karla IV., provedena od 1949. do 1980. u šest biskupija, "utvrdila da je on bio jedan od rijetkih političara koji su tijekom Prvog svjetskog rata imali sluha za Vatikan".
Hamann ironično dodaje da "nije isključeno da Karlo IV. jednog dana postane svetac zaštitnik gubitnika".
Beatifikacija Karla IV. trebala bi se održati 24. svibnja ove godine u austrijskom svetištu Mariazell.
Karlo je postao nasljednikom austrijskog prijestolja nakon što mu je u Sarajevu ubijen stric Franjo Ferdinand. Unatoč pokušajima da izvuče zemlju iz rata i spasi je uvođenjem federalizma, Karlo je prvo bio prisiljen potpisati ratnu predaju, a zatim i svoju abdikaciju. Umro je u egzilu u Portugalu od upale pluća. Njegov sin Otto von Habsburg, današnji zastupnik u Europskom parlamentu, godine 1961. odrekao se prava na prijestolje nakon čega mu je dopušten povratak u Austriju.
(Hina) xzt ydj