Ljubljanska banka: Nema ničeg nepoznatog

BIVŠI šef slovenskog sukcesijskog tima Miran Mejak zanijekao je tvrdnje da su zakoni s područja financija, koje je Hrvatska prilikom osamostaljenja preuzela od bivše federacije a koji se odnose i na štediše Ljubljanske banke, njegovoj ekipi bili nepoznati.

´Za postojanje zakona po kojem je Hrvatska preuzela savezne propise s područja financija znali smo i prije´, izjavio je Mejak za slovenski poslovni dnevnik ´Finance´.

Mejak je odbio komentirati pitanje kako će se tvrdnje njegova nasljednika Rudolfa Gabrovca da je tim činom Hrvatska priznala ´teritorijalno načelo´ isplate štediša Ljubljanske banke Zagreb odraziti na rasplet pregovora o obvezama nekadašnje Ljubljanske banke prema hrvatskim štedišama.

´Obećao sam da stvari neću komentirati´, izjavio je Mejak koji je slovenski sukcesijski tim vodio do početka prošle godine, kad ga je naslijedio Rudolf Gabrovec, raniji šef kabineta bivšeg premijera Janeza Drnovšeka, a prije toga dugogodišnji predstavnik LBS banke u New Yorku, filijale Ljubljanske banke u SAD-u.

Mejakova izjava posredno dovodi u pitanje presudnost sadašnjeg ´otkrića´ hrvatskih propisa iz 1991. u dokazivanju teze kako štediše Ljubljanske banke treba obeštetiti hrvatska jer je navodno njima priznala ´teritorijalno načelo´ isplate.

Slovenski mediji, pozivajući se na Gabrovca, navode kako je Hrvatski sabor ´u noći nakon proglašenja samostalnosti i dan nakon toga´ u hrvatski pravni poredak uključio ´42 jugoslavenska propisa s područja financija´, te da je tadašnji predsjednik Franjo Tuđman potpisao ´ukaz o proglašenju zakona o preuzimanju saveznih zakona s područja financija koji se u Hrvatskoj primjenjuju kao republički zakoni´. U tome se - navode slovenski mediji - nalaze i dokazi da su po mišljenju slovenskih pravnih stručnjaka štediše Ljubljanske banke Zagreb svoje zahtjeve cijelih 11 godina slali ´na pogrešnu adresu´, no ne navode na koji zakon iz toga svežnja se odnosi spomenuta tvrdnja.

Predstavnik slovenske vlade Gabrovec navodi kako je otkriće tog dokumenta posebno važno sa stajališta koje je sporazum o sukcesiji bivše SFRJ dao datumima kada su pojedine osamostaljene države nakon raspada SFRJ preuzele jamstvo bivše federacije za štedne uloge.

Pročitajte više