Masterplan iz Pekinga: Kako Kinezi osvajaju krizom poharane europske države

FINANCIJSKI div iz Kine ulaže milijarde dolara u čak 23 zemlje Europskog kontinenta. Kina nudi vrlo povoljne kredite i financiranje spektakularnih državnih infrastrukturnih projekata koji dolaze kao "melem na ranu" zemljama u Europi koje su opterećene i ranjive krizom. Kineski cilj je jasan "osvojiti Europu", navodi se u opširnoj analizi njemačkog izdanja Financial Timesa. 

Uvijek ista strategija

Analiza kineskog upada u gospodarstvo Europe, započinje sa zemljom koja je možda osjetila najjači udar financijske krize - Islandu. Naime jedan od najmoćnijih ljudi Kine Liu Qi koji je član Politbiroa Komunističke partije Kine te svojedobno glavni organizator Olimpijskih igara iz 2008. godine, posjetio je nedavno Reykjavik gdje je dočekan poput spasitelja i čudotvorca.

Njegov posjet samo je otvaranje još većeg prostora za ulazak kineskog kapitala na Island, a Kinezi se već odavno predstavljaju ne samo na Islandu nego i u ostalim europskim zemljama kao veliki prijatelji i pomagači da se krizom pogođeno gospodarstvo napokon oporavi.

"Kinezi uvijek imaju istu strategiju i nije bitno je li riječ o Islandu, Bjelorusiji, Srbiji, Moldaviji ili Grčkoj. Kineska državna banka oslobađa milijarde dolara kredita koji se ulažu po povlaštenim uvjetima u državne projekte kao što su izgradnja mostova, modernizacija željezničke mreže ili nadogradnju odnosno izgradnju elektrana", napominje Financial Times dodajući kako "žuti anđeo" sa svim tim novcem nije samo spasitelj u nuždi nego je riječ o geostrateškom master-planu.

Milijarde s Dalekog istoka služe za stvaranje ovisnosti

"Milijarde s Dalekog istoka služe za stvaranje ovisnosti koja će osigurati političke poluge za potpuno otvaranje tržišta prema kineskom kapitalu", zaključuju u Financial Timesu.  

Kinezi ulažu i u Hrvatsku, kao i sve zemlje Balkana. U Zagrebu su tako ušli u posao izgradnje terminala u Zračnoj luci, zainteresirani su za širenje Luke Ploče, a kineski kapital otići će i na financiranje željezničke pruge Rijeka-Zagreb-Botovo, napominje Financial Times. 

Devizne rezerve Kine troše se i u Bosni i Hercegovini i to za izgradnju i opremanje jedne elektrane na ugljen, što je već dogovorene te se pregovara za izgradnju jedne vjetroelektrane i hidroelektrane. U Srbiji novac ide za obnovu i rekonstrukcije jedne elektrane, a  spominju se dogovori i oko tvornice za dijelove kamiona. Kinezi su u Srbiji već potpisali strateški sporazum o suradnji. Crnogorcima su financirali kupnju dvaju kontejnerski brodova, a u Makedoniji pred završetkom je izgradnja i upravljanje nad 12 hidroelektrana.

Najdalje otišao Beograd

U Bugarskoj između ostalog rade tvornicu automobila, te na modernizaciji željezničke mreže, Grčkoj su pozajmili nekoliko milijardi eura, rade na terminalu velike luke u Pireju i Solunu. Ulažu u Britaniju, Irsku i Italiju također i infrastrukturne projekte, dok u Norveškoj kupuju strateški bitne tvornice. U Poljskoj grade autoceste, kupili su Portugalske obveznice, u Švicarskoj preuzimaju državne tvrtke dok su Bjelorusiji i Ukrajini pozajmili značajne sume novca kupujući rudnike ugljena.

No, najviše je svoja vrata otvorila ipak Srbija. Nedavno je službeni Beograd potpisao sporazum o strateškom partnerstvu sa tom zemljom koji za Srbiju ima veliki značaj.

Dio te strategije odnosi se na zdravstvo i kulturu no najviše u ekonomiji. Kineske banke su, kroz povoljne kredite, izdvojile već sada značajna sredstva za bitne infrastrukture projekte u Srbiji, u čijoj izgradnji zajednički sudjeluju kineske i srpske tvrtke.