Mazzocco Drvar: Trebaju nam električni i elektrobaterijski vlakovi

Foto: Hina

UN-OVA klimatska konferencija u Egiptu (COP 27) bila je dosta "neobična", s manjim odjekom nego prošlogodišnja, ali je EU jedinstveno naglasila da ne odstupa od svoje klimatske agende, ocijenila je meteorologinja Dunja Mazzocco Drvar.

"COP 27 je bio dosta neobičan s obzirom na to da je, prije svega, bio na afričkom kontinentu. Uvijek se kod klimatskih konferencija oslikava domaćinstvo i na djelovanje i na ishode. S druge strane, dogodio se nakon vrlo ambicioznog i vrlo kvalitetnog COP-a 26, koji je lani bio u Glasgowu, tako da je bilo iluzorno očekivati da bi ponovio njegov uspjeh", rekla je u razgovoru za Hinu Mazzocco Drvar.

Ona je na čelu Uprave za klimatske aktivnosti pri Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja.

Razočarani egipatskim predsjedništvom

Kaže da je to i zbog specifičnih razloga jer je lanjski COP došao nakon dvije godine pauze, kao prvi u ovom desetljeću, i trebao je donijeti pokazatelje visoke ambicije i snažnog djelovanja. 

Od COP-a 27 i nije bilo za očekivati da će na isti način odjeknuti kao prošlogodišnji i EU je, i Hrvatska kao članica, zbog toga išla s dosta opreza na taj COP. Održan je i u vrijeme višestruke svjetske krize, energetske i inflatorne, a sve više je očito i da se radi i o krizi dostupnosti hrane koju ćemo vrlo vjerojatno osjetiti ove i sljedeće godine. 

"Ono što smo mi iz EU htjeli donijeti i naglasiti je bilo to da unatoč svim tim krizama i dalje ne odstupamo od svoje klimatske agende, odnosno da i dalje zadržavamo visoku ambiciju i da zapravo vidimo tranziciju kao izlaz iz barem jednog dijela tih problema u kojima se sada nalazimo", ističe Mazzocco Drvar.

Što se tiče odvijanja COP-a 27, kaže da su bili razočarani, pa čak i zgroženi načinom kako je radilo egipatsko predsjedništvo jer se vrlo brzo tijekom pregovora vidjelo da nije objektivan moderator cijelog procesa, nego da zastupa više afričke zemlje i one kojima u određenim grupacijama pripadaju.

Pregovarači EU, kaže, nisu dobivali pravovremeno dokumente na uvid, bilo je nezgodnih situacija u vođenju procesa, što je utjecalo na to da je bilo teže ispregovarati ono što su htjeli vidjeti u završnim dokumentima.

"Gubici i štete"

Glavna tema COP-a 27 bila je "gubici i štete". Zemlje koje su najviše oštećene zbog klimatskih promjena htjele su ispregovarati da se osnuje Fond za gubitke i štete, iz kojega bi se mogle direktno naplatiti. 

EU je zastupala stav da ne treba osnivati novi fond, nego već postoje mehanizmi iz kojih se mogu nadoknađivati gubici i štete. 

"Drugi stav EU je bio da ako se već osniva fond, onda mora uključivati i neke druge donatore, a ne samo zemlje koje to već jesu, u koje spadaju deklarirano razvijene zemlje. Tako se Kina i Indija deklariraju kao zemlje u razvoju, ali imaju izrazito velike emisije stakleničkih plinova i ne bi smjele biti isključivi korisnik, već i donator", istaknula je Mazzocco Drvar.     

EU je zastupala i stav da bi se lista donatora trebala još proširiti, osim nacionalnih budžeta, i na kompanije koje se bave fosilnim gorivima, pomorski sektor, sektor avijacije i druge.  

To su, kaže Mazzocco Drvar, bili stavovi koje su htjeli vidjeti u dokumentima, ali skoro do zadnjeg dana ih se optuživalo da nemaju senzibiliteta za male zemlje koje su najviše pogođene klimatskim promjenama. 

"Završilo je tako da je dogovoren Financijski mehanizam za gubitke i štete i da će u sljedećih godinu dana tehnička komisija ispitati na koji način će se puniti i tko će iz njega moći povući sredstva kad mu budu trebala i u kojim uvjetima." Dogovoreno je i da će u prilagodbu sada ići 50 posto svih sredstava koja se skupe.   

Mazzocco Drvar kaže da je to bila tema oko koje su se najviše lomila koplja, a sve ostale su bile u sjeni toga. 

Smanjenje emisije stakleničkih plinova

"Što se tiče smanjenja emisija stakleničkih plinova i intencije da ostanemo u okviru 1.5 stupnjeva zagrijavanja planete, tu smo nažalost ostali na istoj razini na kojoj smo bili na COP-u 26 lani u Glasgowu, ali i na sreću, jer je moglo ispasti i gore zbog jako puno otpora", istaknula je.

"Tu je EU imala jasan stav da ne želi odstupiti od svoje visoke ambicije za ublažavanje klimatskih promjena i da taj jedan i pol stupanj mora ostati zapisan i u odlukama od ove godine."

Kaže da su u EU zagovarali stav da ako ne smanjujemo emisije i ako se i dalje ne obvezujemo da ćemo tu biti aktivniji i ambiciozniji, onda uskoro više ni nećemo imati kome plaćati te štete u Fond. 

Mazzocco Drvar kaže da je na kraju formulacija u konačnim odlukama slična onoj iz Glasgowa, ali dogovorilo se barem da će u sljedećim koracima biti novih nacionalnih ciljeva i odluka kojima ćemo se možda ipak približiti tom cilju od 1.5. 

Ističe da zemlje koje su svjesne toga, bez obzira na to oslanja li se njihova ekonomija na fosilna goriva, već rade na tome i traže drugačiji put. Primjerice Norveška, bez obzira na to što je jedan od najvećih proizvođača i izvoznika fosilnih goriva, snažno je zagovarala izlazak iz proizvodnje električne energije iz ugljena, pa čak i iz svih ostalih fosilnih goriva. 

"Dobra strana svega ovoga je ta što su sljedeće godine domaćin COP-a 28 Emirati, koji su već sada na pregovorima COP-a 27 pokazali vrlo visoku ambiciju da sljedeće godine nadoknade sve ovo što ove godine nije odrađeno i iskomunicirano. Tako da ostaje vjera da ćemo sljedeće godine ići snažnije prema mjerama za ublažavanje klimatskih promjena", optimistična je Mazzocco Drvar.

Za Hrvatsku ne može reći što će dalje poduzimati jer se mora pričekati donošenje novog zakonodavnog paketa EU, ali kaže da Hrvatska i dalje drži ambiciju da bismo smanjili emisije stakleničkih plinova za 45 posto do 2030. 

Okrećemo se željezničkom prometu

"To bi bio doprinos Hrvatske EU cilju", istaknula je. 

Rekla je da za sada sigurno znaju da Hrvatska mora ići jače u smanjenje emisija metana, gdje su glavni zagađivači otpad, poljoprivreda i energetika, te da se do 2030. te emisije moraju smanjiti za 30 posto u odnosu na 2020.

Istaknula je da su klimatske ambicije Hrvatske sažete u govoru premijera Andreja Plenkovića na COP-u 27.

Aktivnije se kreće prema sektoru prometa s obzirom na to da je promet i dalje naš najveći pojedinačni sektor koji nosi najveće emisije.

"Okrećemo se željezničkom prometu, projekt jednog električnog i jednog elektrobaterijskog vlaka je u tijeku i vrlo izgledno je da će ih proizvoditi hrvatska tvrtka. Oni bi bili prototipovi kojima bi se testiralo kako će se ponašati na našim prugama, a uz njih ide i šest punionica. Ideja je da se koristi električna infrastruktura tamo gdje se može, a tamo gdje nema načina da se elektrificira dio pruge, tamo će vlak voziti na bateriju." 

Mazzocco Drvar smatra da je željeznički promet jedan od najvažnijih za niskougljično društvo te pohvaljuje resorno ministarstvo koje svim učenicima osigurava besplatan prijevoz vlakovima, a studentima jeftinu kartu. 

Istaknula je i važnost osnivanja Nacionalnog centra za klimu i ekološku tranziciju.

Kaže da je to institucija koja nam treba jer se mjere za prilagodbu klimatskim promjenama provode u okviru jedinica lokalne i regionalne samouprave, pa je važna vertikalna sprega između njih i nacionalnih politika. 

Pročitajte više

 

Pročitajte više