Hrvatska može očekivati da će zbog neriješenog slučaja odbjeglog generala Ante Gotovine u izvješću Meron navesti kako ne ispunjava do kraja svoje obveze prema Haškom sudu (ICTY).
Pitanje Gotovine osjetljivo je za Hrvatsku koja vjeruje da će u prosincu dobiti točan datum početka pregovora o punopravnom članstvu u Europskoj uniji koja kao jedan od uvjeta za članstvo postavlja punu suradnju s Haškim sudom.
Meron je tijekom nedavnog posjeta Hrvatskoj upozorio da je rješavanje slučaja Gotovina od odlučujuće važnosti za njegovo predstojeće izvješće Općoj skupštini, a potom 23. studenoga i Vijeću sigurnosti UN-a, i najavio da bez pomaka na tom polju neće moći izvijestiti UN da Hrvatska ispunjava sve svoje obveze prema Haškom sudu.
"To je jedino otvoreno, ali i vrlo, vrlo važno pitanje, čije je rješavanje od odlučujuće važnosti kako bih mogao izvijestiti da Hrvatska u cjelosti ispunjava svoje međunarodne obveze", rekao je Meron.
Meron je tada rekao da je zadovoljan napretkom u osposobljavanju hrvatskog pravosuđa za preuzimanje dijela predmeta ICTY-aja predviđenog strategijom završetka njegova rada.
U svom ranijem izvješću Vijeću sigurnosti u lipnju ove godine, Meron je izrazio sumnju da hrvatski sudovi mogu provesti vjerodostojna suđenja za ratne zločine, upozorivši i na izvješća OESS-a i EU-a sa suđenja 2002. i 2003. o etničkoj pristranosti hrvatskih sudova.
Za Hrvatsku je od posebne važnosti izvješće o radu Haškoga suda koje će glavna tužiteljica Carla del Ponte kao i Meron podnijeti Vijeću sigurnosti UN-a 23. studenoga. Očekuje se da će, kao i obično, dobar dio izvješća del Ponte posvetiti suradnji sa Sudom zemalja bivše Jugoslavije pa tako i Hrvatske.
Del Ponte je u obraćanju Stalnom vijeću NATO-a u Bruxellesu prije desetak dana izrazila veliko razočaranje što Hrvatska još uvijek nije uhitila Gotovinu, unatoč pojačanim naporima. Ona je tada ustvrdila da se Gotovina još uvije nalazi u Hrvatskoj te da postoje mreže koje ga štite čekajući da Haški sud završi s radom 2010. kako bi prošao nekažnjeno.
Del Ponte je naglasila kako od hrvatskih vlasti očekuje da Gotovinu i optuženog bosanskog Hrvata Miroslava Bralu uhite do 23. studenoga kada podnosi izvješće Vijeću sigurnosti.
Bralo se 10. studenoga predao SFOR-u u BiH, a u petak je, kako je u subotu izvijestio SFOR, prebačen u Den Haag, tako da je jedino neriješeno pitanje odnosa Hrvatske i Haškoga suda ostao Gotovina.
Nerješavanje pitanja Gotovine potencijalno komplicira odnose Hrvatske i Europske unije koja bi trebala u prosincu odrediti datum za početak pregovora o punopravnom članstvu Hrvatske u Uniji.
Del Ponte je u listopadu izvješćujući ministre vanjskih poslova Europske unije zatražila da EU izvrši pritisak na Hrvatsku i Srbiju da što prije izruče optuženike koji su još na slobodi. Ona je i tada rekla da očekuje da Hrvatska uhiti Gotovinu prije kraja studenoga jer 23. studenoga podnosi izvješće Vijeću sigurnosti. "To je vrlo važan krajni rok za hrvatsku Vladu", rekla je ona.
Ministri vanjskih poslova EU-a upozorili su tada zemlje bivše Jugoslavije da bi izostanak suradnje s Haškim sudom mogao "ozbiljno ugroziti" njihovo daljnje napredovanje prema EU-u.
"Vijeće očekuje izvješće glavne tužiteljice ICTY-a Carle del Ponte Vijeću sigurnosti u studenom 2004. Daljni izostanak suradnje s ICTY-jem, potpune i pravodobne, mogao bi ozbiljno ugroziti daljnji napredak prema EU-u", rekli su članovi Vijeća ministara EU-a.
Vijeće je pozvalo SCG, BiH i Hrvatsku da pruže svu potrebnu pomoć ICTY-ju kako bi se Sudu priveli Ratko Mladić, Radovan Karadžić i Ante Gotovina.
Hrvatski ministar vanjskih poslova Miomir Žužul rekao je tada u Bruxellesu kako ne očekuje blokade u odluci o početku pregovora.
"Uvjeren sam da će Hrvatska u prosincu dobiti datum i to zato što ćemo nastaviti sve ono što kao pravna država moramo raditi, što se odnosi i na slučaj Gotovina i na suradnju s Haškim sudom", rekao je on.
(Hina) xsl ymaš