PONAVLJAJUĆI "tisuću" puta "Zašto?", predsjednik Stjepan Mesić otvorio je susret pod nazivom "Gospodarski odnosi Republike Hrvatske sa svijetom". Naime, svojim je uvodnim govorom izrazio priličnu zabrinutost stanjem hrvatskog izvoza, ali i stranih ulaganja u našoj zemlji.
"Ključna je odgovornost"
Mesić ističe kako propuštamo šanse, a sva pitanja koja je postavio nisu primjeri usamljenih incidenata nego simptomi jednog stanja, stanja koje se mora promijeniti. "Može li itko i zamisliti da se budućnost gradi bez dugoročnog koncepta razvoja, bez toga da se zna što je čiji zadatak, i možda najvažnije, bez toga da se zna tko je za što odgovoran?", pitao je Mesić, istaknuvši kako je "odgovornost" ključna riječ.
Iako je, kako napominje, pozvao na ovaj sastanak premijera te ministre gospodarstva, vanjskih i unutarnjih poslova, na susretu na Pantovčaku pojavio se tek Leo Begović, državni tajnik iz Ministarstva gospodarstva.
> Sanader: Kako nitko od ministara nije kod Mesića? Pa poslao sam državnog tajnika!
"Nisam koristio svoje ustavne ovlasti i nisam zatražio sjednicu Vlade na kojoj bi se raspravljalo o gospodarskim odnosima Hrvatske sa svijetom, mada je ta tema to zaslužila i mada mi Ustav to omogućava", poručio je Mesić.
"Hrvatska pati zbog raspada tržišta nerazvijenog svijeta"
Propast hrvatskog izvoza prema mišljenju Nadana Vidoševića, predsjednika Hrvatske gospodarske komore, traje čak dvadeset godina. "Hrvatska pati zbog raspada tržišta nerazvijenog svijeta, raspada Pokreta nesvrstanih, raspada jugoslavenskog tržišta, ali i zbog gubitka pozicija početkom devedesetih na takozvanim razvijenim tržištima zapadne Europe", objasnio je Vidošević dodavši kako je današnji hrvatski izvoz na europsko tržište tek četvrtina onog iz 1992. godine.
Vidošević Hrvatsku vidi kao lidera u regiji. "Jugoistočno-europsko tržište jedno je od najprosperitetnijih u Europi, a Hrvatska je istom zauzela dobre pozicije. Ali naša zemlja mora misliti kako uspostaviti ekonomske odnose sa zemljama južno od Ruske federacije jer moramo biti svjesni da ovisimo o vanjskoj energiji i mineralima."
"Hrvatska mora postaviti izvoz kao jedino mjerilo svake uspješnosti", istaknuo je Vidošević nastavljajući kako se "odrekli monetarne suverenosti i netko je na tome dobro profitirao. Naša tečajna politika je građena ne na našoj zaradi nego na prenesenoj akumulaciji ili na privatizacijskim prihodima ili su to bila kreditna zaduženja ili su to bile doznake iz inozemstva", pojasnio je Vidošević okupljenima. "To je stvorilo privid ekonomskog rasta."
"Pred nama je krvav i mukotrpan put"
"Ne postavlja se ni pitanje koliko nešto košta, trebaju li nam objekti za velike sportske događaje, treba li nam toliko bolnica koliko imamo. Odatle dolazi odgovor zašto Hrvatska ima velike doprinose. Ima ih i imat će ih još barem sljedećih 20-30 godina", obznanio je Vidošević.
"Pred nama je krvav i mukotrpan put. Budimo ono što jesmo, mala siromašna zemlja kojoj fali intelektualnog kapitala, kojoj fali radne snage. U Hrvatskoj se živi iznad svojih mogućnosti", zaključio je Vidošević.
Darinko Bago, predsjednik Hrvatskih izvoznika, drži da je jedan od najvažnijih problema loše gospodarenje znanjem. "Stanovništvo Hrvatske predstavlja 0,7 posto svjetskog, a proizvodimo čak 7 posto transformatora na svijetu. Takva Hrvatska nije poznata. Šokantno je što prema važećem Zakonu o znanosti ni Nikola Tesla ne bi bio u kategoriji znanstvenika", kazao je Bago istaknuvši kako se znanje "ne događa" samo na fakultetima.
Hrvatsku situaciju možda je najbolje oslikao Zdravko Žderić, direktor Konstruktora, koji je rekao kako "cijelo vrijeme očekujemo dobitak na lotu, a nikako da kupimo srećku".
Ostali govornici osvrnuli su se na nepovoljnu gospodarsku klimu za strane ulagače, hrvatsku korupciju, lošu koordinaciju gospodarstva i države, Vladu koja po pitanju gospodarstva malošta zaista radi, ali i na ekonomske odnose sa drugim zemljama koji se često otvaraju na državničkoj razini, a potom se ne sklopi niti jedan konkretan posao.
Foto: S.G.F.