MINIMALNA plaća u Sloveniji gotovo je dvostruko veća od one u Hrvatskoj, a Hrvatska se i po iznosu minimalne plaće nalazi pri dnu ljestvice EU, pokazuju podaci eurostatističara.
Prema tim podacima minimalna plaća u Hrvatskoj od 1. siječnja ove godine iznosi 563 eura, ili 4250 kuna, u bruto iznosu. Istodobno, minimalna bruto plaća u susjednoj Sloveniji doseže 1024 eura. Taj iznos minimalne plaće Sloveniju svrstava među članice EU s minimalcem srednjeg ranga u Uniji, blizu iznosa najmanje zakonski osigurane plaće u Španjolskoj, u kojoj minimalac iznosi 1108 eura, a ispred Grčke, u kojoj je minimalna bruto plaća 758 eura.
S druge strane Hrvatska, kao i ostale tranzicijske članice EU, s izuzetkom Slovenije, spada među članice EU s najmanjim minimalnim plaćama. Iza nas su od ove godine po visini zajamčene bruto plaće samo Latvija, s minimalcem u bruto iznosu od 500 eura, zatim Rumunjska, sa minimalcem od 458 eura, i Mađarska, u kojoj minimalna bruto plaća iznosi 442 eura, te Bugarska, u kojoj je minimalac utvrđen u iznosu od samo 332 eura.
Minimalna plaća u Hrvatskoj u neto iznosu u ovoj godini iznosi 3400 kuna, što je 150 kuna više nego lani.
Prema podacima DZS-a o potrošnji kućanstava za 2017. godinu, što su posljednji dostupni podaci, prosječno je kućanstvo u Hrvatskoj godišnje trošilo 82.530 kuna, što znači da je mjesečno za pokrivanje životnih troškova izdvajalo 6877.50 kuna. Od tog iznosa preko 28 posto trošilo se na hranu i bezalkoholna pića, gotovo 16 posto na hranu i energente, i otprilike još toliko na prijevoz. Ostale stavke - od alkoholnih pića i duhanskih proizvoda, preko restorana, hotela, zdravstva i obrazovanja, pa do kulture, rekreacije i komunikacija - imale su udjele u ukupnoj potrošnji manje od po 10 posto. U tom kontekstu, može se reći da minimalna plaća u Hrvatskoj jedva omogućuje i golo preživljavanje.
No stručnjaci upozoravaju da je mnogim poslodavcima, posebno u radno intenzivnim industrijama poput drvne, tekstilne ili kožne, čak i takav iznos minimalca velik uteg u poslovanju. Posebno u uvjetima koronakrize koja je tvrtkama znatno srezala prihode, a mnoge dovela i na sam rub opstanka.
"Hrvatska je skupa zemlja i naše su plaće male s obzirom na cijene kakve imamo, ali visoke su ako se usporede s produktivnošću. U Sloveniji je minimalna plaća znatno veća nego u Hrvatskoj, ali tamo je i produktivnost veća. S druge strane, minimalne plaće u Srbiji i BiH su manje od onih u Hrvatskoj, ali tamo su i troškovi života manji. Budući da je koronakriza znatno smanjila prihode tvrtki, mnogima će biti problem isplatiti čak i minimalce", upozorava za Index Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije.
Slična upozorenja dolaze i od poslodavaca. Zdravko Jelčić iz požeške industrije namještaja Spin Valis upozorava da je produktivnost radnika u Hrvatskoj slabija nego u drugim zemljama, a da je koronakriza tvrtkama donijela nove izazove.
"Nitko ne isplaćuje minimalne plaće zato što želi držati radnike na malim primanjima nego zato što je produktivnost manja nego vani. Plaće u Hrvatskoj dosad su rasle brže od produktivnosti. Naravno da koronakriza i pad prihoda koje je izazvala ne pomaže tvrtkama. Rješenje je u novim investicijama i rastu produktivnosti i konkurentnosti, što će onda stvoriti prostor i za rast plaća", objašnjava za Index Jelčić.
I Bejaković ističe da je Hrvatska posljednjih godina imala značajan rast plaća, a porasli su i minimalci. Podaci vlade, primjerice, pokazuju da je minimalna bruto plaća u Hrvatskoj od 2016. do 2021. godine ukupno porasla za 1130 kuna u bruto iznosu, odnosno za 904 kune u neto iznosu. Radi se o rastu minimalne plaće od 36.2 posto, izračunali su u Banskim dvorima.
Još veći rast minimalna plaća ima kada se usporedi s 2013., godinom našeg pristupanja EU. Tada je minimalac, prema vladinim podacima, iznosio 2984.78 kuna u bruto iznosu pa je do početka ove godine porastao za 1265.22 kune, ili 42.4 posto. Naravno, porasli su i troškovi života pa nitko ne može tvrditi da je iznos minimalne plaće dovoljan za krpanje početka i kraja mjeseca, na što upozoravaju i sindikalci. No otvorenim ostaje pitanje kako će tvrtke kojima je koronakriza srezala velik dio prihoda u budućnosti isplaćivati plaće, čak i u minimalnim iznosima.
Bejaković ističe da minimalac u Hrvatskoj ipak prima manje zaposlenih nego što je to slučaj u razvijenijim zemljama Zapada. Naime, prema dostupnim podacima, kaže naš sugovornik, u 2019. godini je minimalnu plaću u Hrvatskoj primalo četiri do pet posto zaposlenih, dok je u razvijenijim zapadnoeuropskim zemljama taj udio veći i iznosi sedam do osam posto. Osim toga, nisu rijetki slučajevi da radnici prekovremenim satima i noćnim radom ipak podebljaju minimalna primanja, kao što nije rijetkost i da im se dio plaće isplaćuje "na ruke".
No iako imaju više radnika na minimalcu, u zapadnoeuropskim zemljama je i razina minimalnih plaća znatno veća od one u Hrvatskoj. Najveću minimalnu plaću u EU, prema podacima Eurostata, ima Luksemburg, 2202 eura u bruto iznosu,što je 6.6 puta više nego u Bugarskoj, članici u kojoj je minimalna plaća najmanja. Slijedi Irska, s bruto minimalnom plaćom od 1724 eura. Razmjerno visoka zajamčena minimalna primanja imaju i Belgija i Nizozemska, kao i Njemačka i Francuska. Ipak, valja voditi računa i o tome da su troškovi života u tim zemljama veći od onih u Hrvatskoj.
U Eurostatu upozoravaju i da dio članica EU nema zakonski definiranu minimalnu plaću. U tu kategoriju spadaju Finska, Švedska, Danska, Austrija, Italija i Cipar. Ipak, u dijelu njih se minimalna primanja definiraju kolektivnim ugovorima.
U vladi su izračunali i da iznos minimalne plaće u Hrvatskoj sada doseže oko 46 posto iznosa prosječne plaće u zemlji. Podaci eurostatističara za 2018. godinu u odnos stavljaju minimalnu i medijalnu (srednju) plaću u članicama. Prema njihovim podacima, minimalna plaća u Hrvatskoj 2018. je iznosila 49 posto medijalne bruto plaće u zemlji, što je isti odnos dviju plaća kao i u Češkoj i Latviji, a veći nego u, primjerice, Španjolskoj, te blizu onoga u Belgiji, u kojoj minimalac čini 50 posto medijalne plaće. Zatim Grčkoj, u kojoj iznos minimalne plaće iznosi 51 posto medijalne, i Njemačkoj, u kojoj minimalna plaća čini doseže 52 posto medijalne plaće u zemlji. Minimalna je plaća najbliža iznosu medijalne plaće u Francuskoj, u kojoj iznosi 66 posto medijalnih primanja, dok u Sloveniji iznosi 62 posto medijalne plaće. Minimalna plaća od srednje vrijednosti plaća najviše odstupa u Estoniji, u kojoj je 2018. činila samo 42 posto medijalne plaće.
"Minimalna plaća u Hrvatskoj posljednjih godina bilježi značajan rast. Njezin rast se može očekivati i u budućnosti, ali tu treba biti oprezan. Cilj ne bi trebao biti da minimalna plaća bude slična prosječnoj plaći jer bi to loše djelovalo na motivaciju i rad zaposlenih. Osim toga, prilikom svakog povećanja minimalne plaće trebalo bi napraviti analizu koja će pokazati kako će se povećanje minimalca odraziti na stanje na tržištu rada", zaključuje Bejaković.