ministarstvo ZAŠTITE OKOLIŠA - pregled događaja u 2003.

Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja ostvarilo je u 2003. najveći dio poslova koji se odnosi na usklađivanje zakonodavstva u područjima gradnje, zaštite prirode i zaštite okoliša, dok su u provedbi tih zakona ostvareni lošiji rezultati, čime u Ministarstvu nisu zadovoljni. L

Od zakonodavnih aktivnosti vezanih za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u ovoj su godini doneseni Zakon o gradnji, Zakon o zaštiti prirode (koji uređuje i ograničenu uporabu genetski modificiranih organizama i proizvoda (GMO)) te Zakon o otpadu.

Nisu prihvaćeni prijedlozi, koje su najviše zastupale udruge zelenih da se sasvim zabrani uvoz GMO-a, odnosno da Hrvatska bude zemlja bez GMO-a. Zelena akcija rješenje vidi u bojkotu potrošača GM proizvoda i poljoprivrednika GM sjemena.

Hrvatski sabor donio je i Zakon o Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Osnovani su i Državni zavod za zaštitu prirode i Agencija za zaštitu okoliša kojima je cilj pružanje stručne potpore Ministarstvu u području zaštite prirode i okoliša, te ustrojavanje baze podataka.

Zakon o prostornom uređenju, iako ga je Ministarstvo priredilo za zakonodavni postupak (2. čitanje) nije donesen, već je zaključkom Hrvatskog sabora upućen na treće čitanje. Nije donesen niti novi zakon o zaštiti okoliša. Iako je bilo predviđeno nije donijet ni zakon o zaštiti tla.

Veliki problem u ovoj godini u Ministarstvu su označili oko 7.000 neriješenih drugostupanjskih upravnih predmeta, koji se vode zbog žalbi na lokacijske, građevne i uporabne dozvole, te na rješenja građevnih i drugih inspektora. Protupravnu gradnju još uvijek karakterizira masovnost, pa rad građevne inspekcije nije dovoljno usmjeren na nadzor kvalitete gradnje.

I otpad, odnosno njegovo zbrinjavanje označen je velikim problemom, što je, u prosincu, zorno pokazao i slučaj odlaganja smeća iz Makarske.

Novi zakon o otpadu stupa na snagu 1. siječnja, a po njemu će županije i gradovi do 1. siječnja 2005. morati pripremiti mjere za postupanje s industrijskim, a do lipnja 2005. i mjere za postupanje s komunalnim otpadom. Ako jedinice loklane samouprave do tog roka ne uspiju utvrditi lokacije za odlagališta, odnosno spalionice otpada, u sljedećih šest mjeseci to će učiniti Vlada. Zakonom je uveden i nov način obračunavanja naknada za odvoz komunalnog otpada, po kojem će domaćinstva, umjesto po četvornom metru stana, naknade plaćati po količini i sastavu proizvedenog otpada. Jedinice lokalne samouprave koje nemaju mogućnosti uvesti nov način obračuna naknada dopušteno je da odvoz otpada i dalje naplaćuju po starom modelu.

Rokovi za sanaciju postojećih neuređenih i divljih odlagališta bili su probijani nekoliko puta.

Novi zakon propisuje donošenje niza podzakonskih propisa kojima će se propisati liste i katalog otpada, način postupanja s pojedinim vrstama otpada, uvjeti za njegovo privremeno skladištenje, te za obavljanje djelatnosti postupanja s otpadom, zatvaranje i rok saniranja ilegalnih odlagališta s kojima su suočene brojne hrvatske općine i gradovi.

U 2004. planira se i donošenje Strategije gospodarenja otpadom i državnog programa postupanja s otočnim krutim otpadom.

Ovu godinu obilježila je i ekološka katastrofa - požar u parku prirode Vransko jezero. Izgorjelo je više od 90 posto trstike, te stradalo mnoštvo ptica, gmazova i kornjača. U tom najvećem zimovalištu ptica u Europi obitavalo je najmanje 226 od ukupno 375 ptičjih vrsta zabilježenih u Hrvatskoj.

U 2003. godini problema je, zbog suše bilo i sa ugibanjem slatkovodnih riba u ribnjacima.

U žarištu interesa javnosti bio je i projekt Družba Adria, tankerski promet ruskih tankera hrvatskim Jadranom. Udruge "Eko-Kvarner" i Zelena akcija od samog početka protivile su se tom projektu, upozoravajući da bi taj "nekvalitetan projekt" za vrlo malu zaradu izazvao veliko povećanje rizika od tankerske havarije, prouzročio neizbježno zagađenje zbog povećanog tankerskog prometa i ispuštanja balastnih voda.

(Hina) bma sšh

Pročitajte više