Krivulja aktivnog dijela stanovništva naglo će se početi spuštati počevši od 2006. kad se očekuje da se broj dodatnih umirovljenika u Francuskoj poveća 50 posto - sa 500 na 750 tisuća godišnje - uslijed odlaska u mirovinu, s navršenih 60 godina života, prvih poslijeratnih baby-boom naraštaja.
Slični negativni učinak ima i kontinuirani porast prosječne životne dobi po stopi od tri mjeseca godišnje.
Novim zakonskim projektom, nazvanim "Fillonov zakon" po Francoisu Fillonu, ministru za socijalna pitanja, a koji bi trebao stupiti na snagu 2008., predviđa se produljenje radnog vijeka i izjednačavanje uvjeta između privatnog i javnog sektora: svi zaposleni odlaze u punu mirovinu s navršenih 40 godina kotizacije, s tendencijom porasta broja godina kotizacije: 41 - počev od 2012. i 42 godine - počev od 2020.
Nijedna mirovina ne smije biti manja od 85 posto "zajamčenog minimalnog dohotka" (SMIC) koji iznosi oko 1150 eura - vlada je, međutim, predlagala 75 posto - a promijenjeni su i načini kotizacije i uvjeti odlaska u mirovinu s nedovoljnim brojem godina radnoga staža.
Nakon što je postignut dogovor s dvije sindikalne centrale, "Fillonov prijedlog" odlazi sada pred ministarsko vijeće, 28. svibnja, da bi se već 10. lipnja našao pred zastupnicima u Nacionalnoj skupštini.
Glavni tajnik sindikata CFDT, Francios Chereque, ocjenjuje da bi za Francusku "najgora stvar bila da uopće nije došlo do reforme mirovinskog sustava" i da predložene promjene jamče da će Francuska sačuvati "najbolji sustav mirovinskog osiguranja u Europi".
U želji da olakša put do sporazuma i iz straha od moguće blokade prometnica u Parizu i unutrašnjosti, vlada je pristupila "salama metodi", to jest, podjelila je "jedinstvenu socijalnu frontu" i iz reforme mirovinskog sustava izdvojila zaposlene u velikim javnim ustanovama, kao što su Francuske željeznice (SNCF) ili Pariški gradski promet (RATP), koji će i dalje uživati "specijalne režime".
Dvije velike sindikalne konfederacije, CGT i FO, nisu potpisale sporazum te su za iduću nedjelju, 25. svibnja, najavile novu nacionalnu manifestaciju.
Nakon reforme mirovinskog sustava, na redu je, prema vladinu kalendaru, i reforma socijalnog osiguranja, najavljena za ovu jesen, koja će donijeti nove glavobolje, dok se stanje u prosvjeti iz dana u dan pogoršava, s prijetnjom da već idućeg tjedna eksplodira na ulici. Prosvjetari odbacuju izjednačavanje godina kotizacije sa zaposlenima u privatnom sektoru uz objašnjenje da zbog višegodišnjeg školovanja kasnije stupaju u radni odnos.
Sve to u situaciji hodanja po rubu ekonomske recesije.