POGREŠKE koje se događaju u ljudskom genomu sastavni su dio života. Kako starimo i kako se replicira DNA, u naše gene uvlače se male greške - krivo "slovo" pojavi se na nekom određenom mjestu ili dođe do greške u ponavljanju. Sve te omaške mogu se akumulirati tijekom vremena i stvoriti mozaik stanica s jedinstvenim kodovima. Neke stanice čak mogu izgubiti cijele kromosome.
Primjer toga je gubitak kromosoma Y u bijelim krvnim stanicama. Mozaični gubitak Y kromosoma (mLOY) češći je nego što mislite, javlja se kod otprilike 40 posto muškaraca starijih od 70 godina.
Iako se Y kromosom dugo doživljavao kao neka genetska pustopoljina puna nepotrebnih dijelova DNA, nedostatak Y kromosoma može imati ozbiljne zdravstvene posljedice.
Bolesti povezane sa starenjem
U epidemiološkim studijama mLOY je povezan s kraćim životnim vijekom i većim rizikom od bolesti povezanih sa starenjem, poput raka i Alzheimera. Novo istraživanje, koje je provedeno na miševima, pokazalo je da bi mLOY mogao biti povezan i sa slabijim funkcioniranjem srca.
Neko vrijeme nije bilo jasno na koji način gubitak Y kromosoma iz krvnih stanica može dovesti do oštećenja organa i bolesti u drugim dijelovima tijela i zašto povećava rizik od bolesti povezanih sa starenjem, osobito krvožilnih oboljenja i moždanog udara.
Molekularni biolog Soichi Sano sa sveučilišta u Osaki i njegovi kolege analizirali su malo detaljnije taj problem i ustanovili da mLOY izaziva oštećenje tkiva koje dovodi do zatajenja srca kod miševa i koje je povezano s kardiovaskularnim bolestima, piše Science Alert.
U studiji su stručnjaci koristili alat za uređivanje gena CRISPR kako bi napravili miševe bez Y kromosoma u bijelim krvnim stanicama.
"Vidjeli smo da mLOY kod miševa uzrokuje fibrozu koja dovodi do slabljenja srčane funkcije", kazao je genetičar Lars Forsberg sa Sveučilišta Uppsala.
Muškarci s mLOY-em imali povećan rizik od smrti nakon zatajenja srca
Znanstvenici su zatim usporedili svoje nalaze s podacima iz projekta UK Biobank, desetljećima duge studije koja je obuhvatila genetske i zdravstvene podatke oko pola milijuna odraslih osoba.
Otkrili su da su muškarci s mLOY-em u imali povećan rizik od smrti nakon zatajenja srca i drugih vrsta kardiovaskularnih bolesti tijekom prosječnih 11 godina praćenja.
"Ovo zapažanje je u skladu s rezultatima iz studije na miševima i ukazuje na to da mLOY ima izravan fiziološki učinak i na ljude", rekao je Forsberg.
Naravno, potrebno je mnogo više istraživanja prije nego što možemo mapirati izravne posljedice mLOY-a kod ljudi. Također, treba imati na umu da gubitak Y kromosoma vrlo vjerojatno nije jedini uzrok bolesti povezanih sa starenjem, a koje mogu uzrokovati i druge genetske promjene koje se akumuliraju tijekom vremena.
Primjerice, jedan od uzročnika mnogih bolesti starenja, uključujući rak i Alzheimerovu bolest, može biti i kronična upala.
Pronađen mogući tretman?
Forsberg i kolege su također pronašli potencijalni tretman za ublažavanje učinaka stanja mLOY. Kada su blokirali signalni put aktivan kod miševa sa stanicama kojima nedostaje Y kromosom, primijetili su da su fibrozne promjene djelomično poništene.
"Veza između mLOY-a i fibroze vrlo je zanimljiva, posebno s obzirom na nove strategije liječenja zatajenja srca, plućne fibroze i određenih vrsta raka kojima je cilj spriječiti pojavu fibroze", kazao je Forsberg.
"Iako je potencijalna terapija za suzbijanje gubitka Y kromosoma u krvnim stanicama dugogodišnji projekt, muškarci s mLOY-em mogli bi biti skupina pacijenata koja posebno dobro reagira na takvo liječenje", dodao je.
Za manje problema s krvožilnim sustavom bilo bi dobro i prestati pušiti. Naime, nova studija pokazala je da muškarci koji puše imaju više od tri puta veću vjerojatnost gubitka Y kromosoma u krvnim stanicama nego nepušači.
Istraživanje naziva Hematopoietic loss of Y chromosome leads to cardiac fibrosis and heart failure mortality objavljeno je u časopisu Science.