OD danas se na mjestu predsjednika Republike Turske nalazi Abdullah Gul, bivši ministar vanjskih poslova u vladi premijera Tayjipa Erdogana i prvi političar s islamističkom prošlošću koji se našao na toj funkciji.
Gula je novoizabrani turski parlament izabrao u trećem krugu, zahvaljujući ustavnoj odredbi koja u tom slučaju omogućava običnu većinu, a koju islamistička stranka AKP ima od prošlih izbora.
Iako se Gulova stranka AKP smatra prije ekvivalentom demkršćanskih stranaka na Zapadu nego fundamentalističkim pokretom kakvi postoje u ostatku islamskog svijeta, njen dolazak na vlast izaziva duboku nelagodu kod svjetovno raspoloženog dijela turske javnosti, zabrinutog da bi Turska s vremenom izgubila status svjetovne države s muslimanskom većinom.
Osim svjetovnih političara, zabrinutost izaziva i otvoreno neprijateljstvo vojske koja se tradicionalno smatra čuvarom tekovina kemalističke revolucije 1920-ih kada je srušen Otomanski imperij i uspostavljena svjetovna republika.
General Yusuf Buyukanit je jučer izjavio kako vojska neće dopustiti nikome da dovede u pitanje svjetovni karakter države. Takva upozorenja se obično ozbiljno shvaćaju, s obzirom da je vojska u povijesti Republike čak četiri puta izvela državni udar.
Predsjednik Turske ima ovlasti postavljati vodeće državne činovnike i stavljati veto na zakone, zbog čega se svjetovni dio turske javnosti boji od dovođenja islamista u sudove, odnosno zakona kojima se zabranjuje nošenje feredže na javnom mjestu.
Nova prva dama Turske Hayrunnisa Gul je, pak, poznata po tome što u javnosti voli pokrivati glavu u skladu s tradicionalnim islamskim običajima.
D.A.