Državni zavod za statistiku objavio je podatke o migracijama za 2025. godinu. Hrvatska od 2022. bilježi više doseljenih nego odseljenih. Od 2009. do 2021. bilo je obrnuto, a najviše se ljudi iselilo 2017. Od 2022. do 2025. u Hrvatsku se neto doselilo 92.437 osoba, a promijenilo se i to iz kojih zemalja dolaze.
Većina doseljenih danas su strani državljani, a raste i broj stranaca koji odlaze. Broj hrvatskih državljana koji se iseljavaju smanjuje se, dok broj povratnika raste, pa je 2025. saldo hrvatskih državljana prvi put pozitivan. Useljavanje je najizraženije u priobalnim županijama i Lici, a slavonske županije i dalje gube stanovnike u korist drugih dijelova zemlje. Migracijski saldo premašuje prirodni pad stanovništva tek od 2023.
Ukupna slika
Od 2001. do 2008. migracijski saldo bio je pozitivan. Nakon 2009. postaje negativan, a iseljavanje se pojačava nakon ulaska u EU 2013. i otvaranja njemačkog tržišta rada 2015. Godine 2017. iselilo se 47.352 osobe. U razdoblju od 2009. do 2021. neto odljev iznosio je 122.781 osobu. Od 2022. saldo je ponovno pozitivan: doseljavanje 2024. doseže 70.391 osobu, a 2025. iznosi 56.665, uz saldo od +19.180.
Doseljeni prema državljanstvu
Do 2017. među doseljenima su prevladavali hrvatski državljani; udio stranaca te je godine bio 49 %. Do 2023. udio stranih državljana narastao je na 84 %, a 2025. iznosi 70,3 %. U razdoblju od 2016. do 2025. doselilo se 312.491 stranih državljana, a odselilo 112.573.
Uz priljev raste i odljev stranih državljana. 2019. godine odljev je bio 28 % priljeva stranaca, a 2025. iznosi 61 %.
Sljedeći grafikon prikazuje strukturu doseljenih prema državljanstvu, odnosno udio hrvatskih državljana (povratnika) i stranaca:
Hrvatski državljani
Broj hrvatskih državljana koji se iseljavaju smanjuje se od 2017., kada je iznosio 45.367, na 13.138 u 2025. Broj povratnika 2025. iznosi 16.843. Saldo hrvatskih državljana time je 2025. prvi put pozitivan, +3.705.
Zemlje podrijetla i odredišta
Struktura doseljenih prema zemljama promijenila se u posljednjih pet godina. Azija je 2025. najveći pojedinačni izvor s 16.036 doseljenih, u odnosu na 4.358 u 2021. i 26.601 u 2024. Iz Bosne i Hercegovine 2025. doselilo se 4.915, a odselilo 4.391 osoba, uz saldo od +524. U istoj godini u Aziju je odselilo 9.190 osoba, više nego u Bosnu i Hercegovinu i Srbiju zajedno (8.055).
Interaktivno. Odaberite zemlju i dimenziju (državljanstvo ili podrijetlo/odredište); prikazuju se doseljeni, odseljeni i saldo.
Interaktivno. Odaberite godinu i razinu prikaza (skupine ili pojedinačne zemlje); doseljeni i odseljeni po državljanstvu, saldo kao donja crta.
(Puna verzija s izborom svake pojedine zemlje i poviješću od 2001. je na Pokazatelji.hr/migracije)
Dob i spol
Doseljeni su pretežno osobe radne dobi. Polovica doseljenih 2025. mlađa je od 35 godina, a 54 % je u dobi od 20 do 39 godina. Muškarci čine 66 % doseljenih. Dobni profili doseljenih i odseljenih slični su; razlika u medijalnoj dobi u razdoblju od 2021. do 2025. ne prelazi tri godine.
Interaktivno. Dobno-spolna raspodjela migranata po petogodišnjim skupinama; odaberite godinu i prikaz (doseljeni, odseljeni ili neto).
Po županijama
Migracijski saldo s inozemstvom razlikuje se po županijama. U apsolutnim vrijednostima najveći je u Splitsko-dalmatinskoj (+3.135), Istarskoj (+2.818), Gradu Zagrebu (+2.484) i Primorsko-goranskoj (+2.323). Sisačko-moslavačka jedina ima negativan saldo s inozemstvom (−252). Preračunato na 1.000 stanovnika, najveći saldo imaju Ličko-senjska (+16,3), Istarska (+13,8), Zadarska (+11,8), Šibensko-kninska (+11,7) i Dubrovačko-neretvanska (+11,4). Slavonske županije imaju negativan međužupanijski saldo.
Demografska bilanca
Ukupna promjena broja stanovnika ovisi o prirodnom prirastu i migracijskom saldu. Od 2011. prirodni pad iznosi 246.651 osobu, a migracijski saldo −23.997 osoba, ukupno oko 270.000. Migracijski saldo premašuje prirodni pad prvi put 2023. (ukupna promjena +11.073) i 2024. (+12.383). Godine 2025. ukupna promjena iznosi +1.652.
Tekst i grafikone donosimo u suradnji sa stranicom Pokazatelji.hr. Izvor podataka su DZS i HNB, a obradio ih je Nenad Bakić.