PREMA istraživanju koje je provela udruga Ženska soba u 2005. godini, 17 posto žena u Hrvatskoj doživjelo je pokušaj silovanja ili silovanje, od čega ih je samo pet posto prijavilo nasilje policiji.
Žene se boje prijaviti nasilje zbog straha, srama, osjećaja da su nekako same zaslužile svoje stanje, i to prvenstveno zbog patrijarhalne sredine u kojoj živimo i u kojoj je takav stav prema zlostavljanim ženama još uvijek dominantan. Pokazuju to domaća i svjetska istraživanja prema kojima na jedno prijavljeno silovanje dolazi između 15 i 20 neprijavljenih.
Centar za žrtve seksualnog nasilja, čiji su projekt danas u Zagrebu predstavili članovi nevladine udruge Ženska soba, prvi je takvog tipa u Hrvatskoj i regiji i trebao bi pomoći u osviještavanju javnosti i institucija o seksualnom nasilju i seksualnosti općenito, a zlostavljanim ženama pružiti pomoć i zaštitu.
Centar bi trebao žrtvama pomoći u procesu prijave zlostavljanja, pružiti im savjetovanje i terapiju, pripremiti ih za sudski proces, ukratko - pomoći im u preživljavanju trauma i integrirati ih u društvo.
Svake godine u Hrvatskoj postoji više od 600 kaznenih prijava za seksualno nasilje
Svake godine u Hrvatskoj postoji više od 600 kaznenih prijava za seksualno nasilje, od čega preko 100 slučajeva silovanja, u velikoj većini slučajeva počinitelj je muškarac, a većina žrtava su žene.
Podaci MUP-a za 2006. godinu pokazuju kako su bila prijavljena ukupno 672 kaznena djela protiv spolne slobode, što je čak 40 posto više nego 2005. godine.
Zabrinjavajući je porast broja silovanja kod maloljetnih djevojaka od 14 do 18 godina, za čak 70 posto, te kod djevojaka u dobi od 18 do 22 godine - od skoro 88 posto.
Zabilježen je i ekstreman porast broja silovanih žena koje su starije od 60 godina, od čak 275 posto , što se ne može objasniti niti na koji drugi način osim kao eklatantan oblik mržnje prema ženama I duboki društveni problem.
Porast zabilježenog broja silovanja povezuje se sa rastom svijesti o potrebi prijavljivanja nasilnika i činjenici da seksualno nasilje nije više samo intiman, privatan problem, i da se za razliku od prijašnjih desetljeća, kada se problem obiteljskog i seksualnog zlostavljanja čuvao strogo u privatnoj sferi i bio nešto čega se trebalo sramiti, došlo je do rasta svijesti da je žrtva ta koja treba progovoriti, prijaviti svoje zlostavljače, a stigmatiziran je onaj koji čini nasilje.
Kako bi se to i zakonski uobličilo. postoje inicijative da se unesu promjene u Kazneni zakon, i to one koje se odnose na duljinu kazne za seksualno zlostavljanje, posebno silovanje. Očekuje se da se sa sadašnjih jedne do deset godina zatvora povećaju na tri do deset godina.
J.S.