SNAŽAN, rekordan potres koji je zabilježen na Marsu u svibnju ove godine bio je najmanje pet puta jači od prethodnog rekordera, pokazalo je novo istraživanje. Još uvijek nije poznato što ga je točno uzrokovalo, ali se definitivno radi o neobičnom fenomenu.
Naime, osim što se radilo o najjačem potresu do sada uočenom na Crvenom planetu, bio je i najdulji – tresao je Mars cijelih deset sati.
"Energija koju je oslobodio ovaj pojedinačni potres jednaka je kumulativnoj energiji svih drugih potresa koje smo do sada vidjeli", rekao je seizmolog John Clinton sa Švicarskog instituta za tehnologiju.
Mars izgleda nije seizmički mrtav
Najnovija analiza potresa, objavljena u časopisu Geophysical Research Letters, utvrdila je njegovu magnitudu od 4.7. Prethodni rekorder bio je potres zabilježen u kolovozu 2021. s magnitudom od 4.2.
To možda ne zvuči kao neka velika brojka kada se uspoređuje s jačinama potresa na Zemlji (najsnažniji je bio magnitude 9.5), no ipak se radi o impresivnom podrhtavanju za planet koji bi trebao biti seizmički neaktivan.
Iako Mars i Zemlja imaju mnogo toga zajedničkog, postoje neke doista ključne razlike između ova dva planeta. Mars nema tektonske ploče ni koherentno globalno magnetsko polje, što ukazuje na to da u unutrašnjosti Crvenog planeta nema puno aktivnosti.
Lander InSight otkrio je da Mars nije seizmički "mrtav" kao što smo prije pretpostavljali, već da zna podrhtavati, što sugerira da ispod regije Cerberus Fossae ima vulkanske aktivnosti. Znanstvenici ne prate potrese na Marsu samo kako bi utvrdili koliko je ovaj planet seizmički aktivan.
Naime, način na koji se seizmički valovi šire kroz i preko površine planeta može pomoći u otkrivanju varijacija gustoće u njegovoj unutrašnjosti. Drugim riječima, može poslužiti za rekonstrukciju strukture planeta.
Neobičan potres
Potres zabilježen u svibnju možda je bio samo jedan takav seizmički događaj, neka vrsta iznimke, ali je svejedno važan znanstvenicima, piše Science Alert.
"Prvi put smo mogli identificirati površinske valove koji se kreću duž kore i gornjeg plašta, a obišli su planet više puta", objasnio je Clinton.
Stručnjaci su otkrili još dvije zanimljive činjenice o ovom neobičnom potresu. Prvo, potječe blizu, ali ne iz regije Cerberus Fossae te ga se nije moglo povezati s nekim očitim površinskim obilježjima, što ukazuje na to da bi se uzrok mogao nalaziti ispod kore.
Drugo, potresi na Marsu obično imaju visoku ili nisku frekvenciju. Prve karakteriziraju brzi, kratki podrhtaji, a druge dulji, dublji valovi s većim amplitudama. U ovom potresu zabilježena su oba raspona frekvencija, a znanstvenicima nije sasvim jasno zašto. No moguće je da su prethodno evidentirani zasebni potresi visoke i niske frekvencije zapravo dva segmenta istog seizmičkog događaja.