EUROPSKA UNIJA najkasnije do 2012. Takav si je cilj zacrtala Vlada Jadranke Kosor, ali rokovi bi i ovoga puta mogli biti probijeni. Neće to biti ništa novo; njen prethodnik Ivo Sanader najavio je da će Hrvatska ući u Europsku uniju 2007. pa zatim 2009. Svi znamo kako je to prošlo.
Iz hrvatskih diplomatskih krugova ovoga su puta, pak, sigurni u uspjeh. 2012. doživljava se kao zadnji vlak za Europu, a čak i političari koji su oprezniji s takvim prognozama, poput Vesne Pusić, ističu 1. siječnja te godine kao vrlo realan datum. No, to je bilo lako predviđati proteklih godina dok su Unijom predsjedavale države čiji su lideri skloni proširenju.
Međutim, u drugoj polovici godine Španjolsku će zamijeniti Belgija, a državni tajnik za europske poslove Olivier Chastel već je najavio da nitko neće dobiti "bianco ček" za pridruženje, bez obzira na stavove i preporuke prijašnjih predsjedavatelja Unijom. "Naučili smo lekciju na Bugarskoj i Rumunjskoj. U EU više neće ući niti jedna zemlja koja za to nije u potpunosti spremna", prenosi EUobserver Chastelovu izjavu.
Kriteriji neće biti žrtvovani zbog rokova
"Hrvatska ovisi sama o sebi. Kriteriji pridruženja sigurno se neće žrtvovati da bi se ispunili nekakvi datumi i rasporedi", odgovorio je Chastel na pitanje smatra li da Hrvatska ima šanse da zaključi pregovore u drugoj polovici tekuće godine, kad će Unijom predsjedavati Belgija. Poruka je više nego jasna - mi vam nećemo pomagati, pa vi završite pregovore ako ste u stanju.
Ovakav stav Belgije prema Hrvatskoj nije iznenađujuć. Osim činjenice da se Europa već opekla na primanju Rumunjske i Bugarske koje su i unutar granica EU-a zadržale "balkanske navike", treba podsjetiti da su i Belgijanci bili u skupini država koje su dugo blokirale poglavlje o pravosuđu zbog nedostatne suradnje Hrvatske s Haagom.
Srbija ne može u EU dok se ne riješi problem Kosova
Ništa dobro belgijsko predsjedavanje Unijom neće donijeti ni našim susjedima: Chastel ističe da se Crna Gora i Albanija ne moraju nadati pozivnici, da Belgija ne može izmisliti magično rješenje za prijepore između Grčke i Makedonije, da ne treba očekivati znatnije pomake što se tiče statusa BiH i Kosova, a posebno se osvrnuo na Srbiju.
"Želimo najprije vidjeti što će se dogoditi s ratifikacijom Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju prije nego što unutar EU-a postignemo konsenzus o podržavanju srpske prijavnice za članstvo u EU", kaže Chastel. Srbima je također poručio kako moraju prihvatiti da je Kosovo sada nezavisna država koja ima priznanje 22 članice EU-a. "Neprihvatljivo je primiti Srbiju u EU zajedno s teritorijem koji dobar dio članica priznaje kao nezavisnu državu. Srbija ne može postati članica EU-a dok se problem Kosova ne riješi", kaže Chastel.
Ne bi bilo dobro pokrpati zajedno cijeli Balkan
Iako bi se iz njegovih izjava moglo zaključiti da Chastel pokušava sve zemlje Balkana potrpati "u isti koš", Belgijanac tvrdi kako ideja masovnog proširenja Unije zemljama bivše Jugoslavije nema čvrste temelje.
"Vjerujemo da nije dobro pokrpati zajedno sve zemlje zapadnog Balkana iako cijela regija ima europsku perspektivu. Brzina ulaska u EU trebala bi ovisiti o svakoj pojedinačnoj državi, o procesu provedbe reformi i implementaciji europskih standarda. To je politika koju ćemo primjenjivati tijekom svog predsjedništva", zaključio je Chastel.