PRIJE četiri godine jedna od najvećih zvijezda lokalnih izbora bila je nedvojbeno Bruna Esih. Tadašnja neovisna saborska zastupnica, koja je u sabor ušla na listi HDZ-a, zbog čega se kasnije Andrej Plenković javno kajao, odlučila se kao kandidatkinja ekstremne desnice natjecati za gradonačelnicu glavnog grada Hrvatske. Prethodno je demonstrativno napustila parlamentarni klub HDZ-a, optužujući Plenkovića i stranku za izdaju svojih glasača.
Esih je bila relativno mlada, domoljubno pravovjerna (godinama je bila članica Počasnog bleiburškog voda), a svakako joj je pomoglo to što se njenoj listi za Gradsku skupštinu u zadnji trenutak pridružio i Zlatko Hasanbegović, koji je time završio svoju stranačku karijeru u HDZ-u.
Veliki planovi Brune Esih
Esih je pomoglo i to što je Plenković za HDZ-ovog gradonačelničkog kandidata oktroirao u stranci i među HDZ-ovim glasačima nepopularnog Dragu Prgometa, a rezultat svega je da je Esih za gradonačelnicu uspjela dobiti nemali 10.98 posto glasova, osvojivši dobro četvrto mjesto. Jednako dobro je prošla i njena lista za Gradsku skupštinu, pa je Esih oduševljeno slavila svoj rezultat, uz tamburaše i skandiranje pristaša, u izbornoj noći prije četiri godine.
"Naša očekivanja nisu išla do ovdje", kazala je tada iznimno zadovoljna Esih u izjavi novinarima, ponosna što je njezina lista "na rubu" da osvoji pet mandata u Zagrebačkoj skupštini. Pet je u konačnici i dobila.
Esih je naglašavala da se na zagrebačkoj političkoj sceni njezina lista pojavila jer se ne slažu s dosadašnjom politikom gradonačelnika Milana Bandića, a u pogledu drugoga kruga, u koji, uz Bandića, ide i Anka Mrak Taritaš, kaže da neće dati podršku ni jednome od kandidata.
"Apsolutno sam sigurna da moji birači ne očekuju nikakvu posebnu poruku, sve što sam htjela reći rekla sam do sada i apsolutno neću nikome od njih govoriti što bi trebali činiti, a pogotovo za koga bi trebali glasati u drugome krugu", rekla je. Smatra da su birači njezine poruke vrlo dobro čuli do sada "i da se neće moći prepoznati u politikama koje ovo dvoje nude".
Osnovala stranku s Hasanbegovićem pa se posvađali nakon europskih izbora
Na nacionalnoj razini, ustvrdila je, njezin rezultat u odnosu na rezultate HDZ-a pokazuje kakvu politiku birači žele u budućnosti, jer je potpuno jasno da su mnogi glasovi birača koje je dobila "od HDZ-ovog biračkog tijela". "Očito je da su prepoznali onu vjerodostojnost koju im je HDZ obećavao, a nisu je dobili", kazala je te je dodala da je velik broj glasova dobila i od birača koji su do sada s izborima apstinirali.
"Potpuno je jasno, birači su s ovim rezultatom koji smo postigli ja i moja neovisna lista pokazali da očekuju promjene i već vide koji su kandidati za nju", dodala je.
Potvrdila je, na upit novinara, da će najvjerojatnije uslijediti osnivanje stranke koja će ponuditi nov, vjerodostojan politički smjer. "Ponudit ćemo Hrvatskoj jedan novi politički smjer, koji će biti vjerodostojan i mislim da su ovi rezultati pokazatelj toga da su građani Zagreba i Hrvatske na to spremni", rekla je.
I doista, Esih, Hasanbegović i ekipa ubrzo su osnovali stranku Neovisni za Hrvatsku te ušli u koaliciju s Milanom Bandićem i isposlovali ukidanje Trga maršala Tita. Činilo se da će godinama drmati političkom scenom, da bi se nakon izbora za Europski parlament isposvađali i raspali.
Hasanbegović je osnovao novu stranku, Blok za Hrvatsku, te se spasio prilaženjem Miroslavu Škori i Domovinskom pokretu, koji su mu omogućili novi saborski mandat. Esih je pak posve nestala s političke scene, upavši u nemilost Velimira Bujanca, te više nije ušla ni u sabor. Dok razmišlja o nastavku karijere, aktivirala je 6+6, de facto uživajući u plaćenom neradu godinu dana. Neovisni za Hrvatsku su pak od potencijalne glavne desničarske stranke u Hrvatskoj postali još jedna od beskrajnih frakcija ekstremne desnice, pa sada ulaze u koalicije s drugim marginalnim desničarskim strankama, s kojima ni zajednički ne uspijeva preskočiti izborni prag.
Šojat se zbog Plenkovića pridružila HDZ-u
Bruna Esih nije bila jedina zvijezda prošlih lokalnih izbora kojih danas jedva da ima na političkoj sceni.
Primjerice, HDZ je za gradonačelnicu Osijeka prije tri godine kandidirao nagrađivanu književnicu Ivanu Šojat, inače i ratnu veteranku. Šojat je u kampanji naveliko hvalila Andreja Plenkovića i njegovu navodnu proeuropsku orijentaciju, koja ju je, kako je objašnjavala, potaknula na politički angažman u najvećem slavonskom gradu.
No, birači nisu bili toliko oduševljeni, pa je Šojat u drugom krugu uvjerljivo izgubila od Ivice Vrkića. Ona je dobila 33.87 posto (nešto više od 10 tisuća glasova), a on 62.74 posto (skoro 20 tisuća glasova).
Napustila klub HDZ-a nakon dvije godine mandata
U međuvremenu se i Šojat razočarala u HDZ te se 2019. pridružila klubu SDP-a u osječkom gradskom vijeću.
Šojat je medijima tada izjavila da je već nakon posljednjih lokalnih izbora shvatila da ju je zadesila sudbina svih HDZ-ovih kandidata za osječkog gradonačelnika, a to je da je bila "potrošni kvisko", koji što prije treba baciti u ropotarnicu.
O tome, objašnjavala je Šojat, govori i činjenica da je osječki Gradski odbor HDZ-a već godinu dana nije pozivao ni na kakve koordinacijske sastanke uoči sjednica Gradskog vijeća i potpuno ju je ignorirao, a tvrdila je i da je jedan dio vijećnika HDZ-a, dan nakon drugog kruga posljednjih lokalnih izbora, prestao s njom komunicirati "na bilo kojoj ljudskoj i političkoj razini".
"Pitam se samo zašto sam toliko odgađala ovaj potez, jer to sam trebala davno napraviti", kazala je razočarana Šojat, koju je HDZ očito iskoristio za jedne izbore i onda odbacio. A prethodno ju je smatrao kompetentnom da vodi najveći slavonski grad.
Debakl Ive Baldasara
I Split je imao svoju "tužnu" političku priču na prošlim lokalnim izborima. Ivo Baldasar (SDP) bio je četiri godine gradonačelnik drugog grada Hrvatske, a na tu je poziciju došao uz snažnu podršku tadašnjeg predsjednika stranke Zorana Milanovića. Baldasarov gradonačelnički mandat bio je katastrofalan. S jedne strane ulizivao se neoustašama, s druge masovno uhljebljivao u gradskim službama pa se uspio i posvađati sa SDP-om i na lokalne izbore 2017. izaći kao neovisni kandidat. Od barem formalno najmoćnijeg političara Splita Baldasar je 2017. završio kao predzadnji po broju glasova koje je dobio u prvom krugu izbora.
Baldasar je 2017. kao kandidat za gradonačelnika osvojio tek 0.81 posto glasova (553 glasa), čime je za samo 7 glasova bio ispred Mihaela Darka Burazina, najlošije plasiranog kandidata u Splitu. U samo jednom mandatu Baldasar je od pobjednika uspio postati statistička pogreška, za koju građani Splita očito previše ne žale.
Baldasarom se sada bavi USKOK
U međuvremenu je i USKOK podignuo optužnicu protiv njega.
Prema USKOK-u, Baldasar je između 8. srpnja 2014. i 28. ožujka 2017. kao gradonačelnik, sa Špirom Cokarićem, tadašnjim pročelnikom Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo i redarstvo Splita, i Damirom Babićem, voditeljem Odsjeka za komunalne poslove Splita, na traženje Jasne Parčine i voditelja hotela u vlasništvu njene tvrtke, Josipa Čulića, njihovu hotelu omogućio korištenje besplatnih ili povoljnijih parkirnih mjesta. Baldasar, Cokarić i Babić su hotelskoj tvrtki, na štetu gradskog proračuna, pribavili 463.700 kuna.
Prošlog ljeta je i vijeće splitskog Županijskog suda potvrdilo optužnicu protiv Baldasara.
Ilčić jurišao na Varaždin pa dobio 500 glasova
Velike je planove prije četiri godine imao i poznati ultrakatolički političar Ladislav Ilčić, lider HRAST-a, koji se kandidirao za gradonačelnika rodnog Varaždina. Ilčić je svoju kandidaturu najavio dramatično, izjavivši da ne može podržati kandidata tadašnjeg koalicijskog partnera HDZ-a, Damira Habijana, zbog, kako je rekao, njegovog životnog stila.
Sve to se poklopilo s ratifikacijom Istanbulske konvencije, zbog koje je HRAST raskinuo koaliciju s HDZ-om, pa se Ilčić očito nadao da će u Varaždinu dobiti barem dvoznamenkasti postotak glasova. Ilčić je na kraju osvojio vrlo smiješan 571 glas, odnosno 2.9 posto.
U međuvremenu je HRAST postao dio Hrvatskih suverenista, pa uporni Ilčić, koji je na izborima doživljavao samo poraze, čeka da mu Ruža Tomašić oslobodi mjesto u Europskom parlamentu, što bi se navodno trebalo dogoditi sljedeće godine.
Poraz kninske kraljice
Istaknuta kandidatkinja na prošlim lokalnim izborima bila je i aktualna USKOK-ova osumnjičenica Josipa Rimac, koja je ponovno pokušala postati gradonačelnicom Knina. Rimac je taj grad vodila od 2005. do 2015., kada je dala ostavku na mjesto gradonačelnice da bi vodila predizbornu kampanju Karamarkova HDZ-a. Ta joj se računica nije isplatila, pala je u Plenkovićevu nemilost te se 2016. nije našla na listi HDZ-a za sabor.
Rimac se ponovno kandidirala za gradonačelnicu Knina, no jedva je uspjela izboriti i drugi krug. Neovisni kandidat za gradonačelnika, Mirko Jelić, koji je iza sebe imao relativno uspješan mandat, u prvom je krugu dobio 48.66 posto glasova, a Rimac 39 posto. U drugom krugu je poražena: Jelić je dobio 58.65 posto, a Rimac (opet) 39 posto.
"Moram priznati da je bolji pobijedio. Čestitam Marku i svima koji su mu dali glas. Zahvaljujem divnim ljudima koji su u kampanji dali maksimum, većina je odabrala. Sutra je novi dan, idemo dalje za novi Knin. Želim da zajedno gradimo Knin", poručila je Rimac nakon poraza u drugom krugu.
Bio je to konačan kraj "kninske kraljice" što se tiče lokalne politike Knina, no ubrzo je uskrsnula kao državna tajnica u Ministarstvu uprave, odakle je završila u istražnom zatvoru zbog afere Vjetroelektrane. Čak je izbačena iz HDZ-a, za koji je rekla da joj je "uvijek u srcu".
Svi ti primjeri pokazuju da u politici svatko ima rok trajanja te da je lako moguće od pobjede na jednim izborima pasti ispod izbornog praga na sljedećima. O svemu tome, ne zaboravimo, odlučuju glasači i oni koji izađu i oni koji ne izađu na izbore.