Nacional: Postoje sličnosti između Kolindinog doktorata i tuđeg rada

Foto: Marko Lukunic/PIXSELL

O DOKTORSKOJ disertaciji predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović već je bilo riječi u javnosti, nakon što je objavljeno da je tema njezine disertacije već obrađena, i to kod istog mentora. 

No kako piše Nacional u današnjem izdanju, Kolindina disertacija i magistarski rad jedne Slovenke imaju više podudarnosti. 

Kolindin nacrt disertacije o UN-ovu mehanizmu zaštite civila u oružanim sukobima, označen kraticom R2P (responsibility to protect - odgovornost za zaštitu), do sada prvi i jedini put praktično primijenjen u Libiji, dobio je prolaznu ocjenu i slijedi provjera na Sveučilištu u Zagrebu. Međutim, piše Nacional, ta prva faza nije prošla bez problema. 

Dvojica profesora nisu Kolindi dala prolaznu ocjenu

Dvojica profesora na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti, Dejan Jović i Marko Grdešić, predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović nisu dala prolaznu ocjenu, ali izbjegavaju javno iznijeti svoje razloge. 

"Ja sam profesor, a predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović studentica, pa na tu temu mogu razgovarati samo s njom ili u okviru fakulteta i znanstvene zajednice. Kao što liječnici moraju štititi integritet svojih pacijenata, tako su i profesori dužni svaku vrstu prigovora raspraviti sa studentima i u okviru znanstvene zajednice", rekao je Dejan Jović. 

Kolindin mentor, slovenski profesor i nekadašnji slovenski ministar obrane Anton Grizold, već je bio mentor na sličnoj temi Bernardki Prašnikar, studentici na ljubljanskom Fakultetu društvene znanosti. To bi već samo po sebi moglo značiti da Kolindin rad neće biti originalan, odnosno da bi predsjednica mogla ići istim putem kao Bernardka Prašnikar. 

Kolinda je taj magistarski rad spomenula i u svojem nacrtu disertacije. 

Slovenski mentor je brani

Činjenica da Kolinda piše doktorski rad na vrlo sličnu temu već obrađenoj probudila je sumnju, između ostalog, i dvojice profesora koji su evaluirali njezin nacrt, no predsjedničin mentor Anton Grizold, profesor iz Ljubljane, za Nacional se usprotivio tim sumnjama. 

"Raščistimo insinuacije i laži. Kod nas u Ljubljani prijava bolonjskog magisterija je tekst na nekoliko stranica, a kolegica koja je u Ljubljani radila na toj temi R2P obradila je samo dva istraživačka pitanja, i to na deskriptivno-normativnoj razini. Prijava doktorskog rada gospođe Kolinde imala je pune 34 stranice, a od toga osam stranica pripadajuće literature. U bolonjskom magistarskom radu studentica u Ljubljani obradila je samo dva istraživačka pitanja, a u doktorskom radu Kolinde Grabar-Kitarović navedena su tri sklopa. Samo prvi sklop ima pet istraživačkih pitanja, drugi četiri istraživačka pitanja, a treći tri istraživačka pitanja. Već samo to pokazuje što je magisterij bolonjske razine, a što sve zahtijeva doktorska disertacija", rekao je Grizold i dodao da treba sačekati da se disertacija napiše i da se tek onda može govoriti o onome što je znanstveno autentično, a što nije. 

Vidljive podudarnosti

Nacional piše kako su usporedili oba rada, magistarsku disertaciju Bernardke Prašnikar iz 2014. i tekst hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović iz rujna 2017. godine te da, iako nisu našli na izravni znak plagijata, ipak su vidljive podudarnosti. Vidljivo je, pišu, da hrvatska predsjednica radi na doktorskoj disertaciji koja ima vrlo slične istraživačke ciljeve, strukturu rada i nalaze kao i magistarska disertacija slovenske studentice iz 2014. Vidljivo je, na primjer, da se uvelike podudaraju "Istraživački ciljevi i pitanja" na 13. stranici magistarskog rada i na 16. stranici predsjedničina rada, zatim "Struktura rada" na šestoj stranici magistarskog i 21. stranici predsjedničina rada, a i zaključci obaju materijala - pregleda nalaza magistarskog rada i očekivanih rezultata predsjedničinih budućih istraživanja - vrlo su slični. Pregledi bibliografije, dodaju, u oba materijala također su slični, pri čemu se mora napomenuti da u predsjedničinu radu ima dosta naslova koji su objavljeni nakon 2014. godine, iz čega se može vidjeti da iza toga stoji dodatni rad. 

Zbog toga, pišu, cijeli slučaj otvara pitanje je li bilo svrsishodno da se na zagrebačkom sveučilištu piše doktorska disertacija na istu temu koja je već istražena na Sveučilištu u Ljubljani, i to kod istog profesora i mentora, zbog čega će ostati sumnja u originalnost napisanog - i u temi i u izvedbi. 
 

Pročitajte više