JEDNO od najvećih iznenađenja ovogodišnjih lokalnih izbora uvjerljivo je vodstvo Ive Rinčić u prvom krugu u utrci za mjesto gradonačelnice u Rijeci.
Kao kandidatkinja pretežno centrističke koalicije, koja je dosad bila oporba SDP-u u Gradskom vijeću, a čine je Akcija mladih, Unija Kvarnera, Centar, Hrvatska stranka umirovljenika i Fokus, u prvom je krugu osvojila najviše glasova - 41,07%. Time je postala prva kandidatkinja koja je ozbiljno ugrozila dugogodišnju dominaciju SDP-a, koji je u Rijeci bio na vlasti 35 godina.
Iako se nije jasno politički i svjetonazorski odredila, neki je smatraju pripadnicom lijevog centra, a drugi uglavnom neoliberalkom.
Rođena je 1975. u Rijeci. Diplomirala je sociologiju i kroatologiju na Hrvatskim studijima u Zagrebu te magistrirala politologiju na Fakultetu političkih znanosti.
Doktorirala je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2010. s disertacijom "Teorijska uporišta, postignuća i perspektive bioetičke institucionalizacije u Europskoj uniji". Mentor joj je bio prof. dr. sc. Ante Čović, moćni prorektor za mandata Damira Borasa, koji je poznat kao jedan od glavnih zagovornika koncepta tzv. integrativne bioetike, koja se smatra hrvatskim izumom.
Integrativna bioetika nastoji povezati različite discipline i perspektive u proučavanju etičkih pitanja, no naišla je na kritike zbog nedostatka jasnoće i normativne snage. Primjerice, filozof Tomislav Bracanović u jednom radu objavljenom u časopisu European Journal of Analytic Philosophy tvrdi da integrativna bioetika operira nejasnim pojmovima i izbjegava konkretne etičke smjernice, što je čini pseudoznanstvenom.
Naime, ova hrvatska škola, koju Bracanović u članku naziva "zagrebačkom mantrom" zbog neumornog ponavljanja i isticanja "multidisciplinarnosti", "interdisciplinarnosti", "transdisciplinarnosti", "pluriperspektivnosti" i "integrativnosti", u stvarnosti se gotovo nikad i ne bavi konkretnim bioetičkim problemima.
"Ako u nekoj konkretnoj, moralno, odnosno bioetički problematičnoj situaciji potražimo savjet od integrativnog bioetičara, što ćemo od njega doznati? Vjerojatno ćemo doznati to da moramo konzultirati sve znanosti koje su relevantne za tu situaciju, kao i to da moramo povesti dijalog sa svim kulturnim, misaonim ili religijskim tradicijama i perspektivama koje na neki način stoje u pozadini i formiraju specifične okolnosti te situacije", piše u studiji Bracanović te ističe da je očito teško ili čak nemoguće izmiriti sve moguće poglede na brojne etičke probleme.
"Što će se dogoditi postavimo li neko tipično bioetičko pitanje, npr. je li moralno opravdano izvršiti pobačaj ili neki tip eutanazije ili žrtvovati dio netaknute prirode radi izgradnje postrojenja koje će zapošljavati nekoliko tisuća ljudi?
Doznat ćemo ono što je bioetičarima bilo jasno desetljećima prije pojave integrativne bioetike – a to je da će različite filozofske, kulturne i religijske tradicije nerijetko zastupati oprečne moralne stavove i da im u konkretnim situacijama nećemo moći svima udovoljiti, ma koliko ih prethodno konzultirali i uvažavali", ističe Bracanović.
Prvi posao Rinčić je imala u GONG-u. Na Sveučilištu u Rijeci zaposlena je od 2001., prvo na Medicinskom fakultetu, a potom i na Fakultetu zdravstvenih studija, gdje danas predaje bioetiku i medicinsku humanistiku. 2023. postala je redovita profesorica i pročelnica Katedre za javno zdravstvo.
Iako je objavila više znanstvenih radova koji nisu vezani uz integrativnu bioetiku, neki njezini kolege s Medicinskog fakulteta i kliničari smatraju da u svojim kolegijima promiče moralni relativizam svojstven toj hrvatskoj školi.
U politiku se aktivno uključila 2021., a trenutno je nezavisna vijećnica u Gradskom vijeću Grada Rijeke i Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije.
U Gradsko vijeće ušla je na listi kandidata za gradonačelnika Davora Štimca prije četiri godine. Nakon što se Štimac povukao iz politike, profilirala se kao glasna kritičarka SDP-ove gradske uprave.
Među ostalim, kritizirala je gradsku vlast zbog prodaje vrijednog gradskog zemljišta austrijskoj tvrtki Best in Parking, koja uz kolodvor planira izgraditi trgovački centar i garažu. Upozoravala je na moguće manipulacije ugovorima kojima bi se gradnja kolodvora odgodila, a investitoru omogućila prvo gradnja garaže, a tek potom terminala.
U svojoj kampanji predstavlja se kao alternativa dugogodišnjoj SDP-ovoj dominaciji, ali i HDZ-u.
Rinčić je blisko povezana s Amirom Muzurom (slika gore), bivšim gradonačelnikom Opatije i profesorom na Medicinskom fakultetu u Rijeci. Njihova suradnja obuhvaća zajedničke znanstvene radove i predavanja, posebno u području bioetike. Brojni poznanici i mediji tvrde da Rinčić i Muzur žive kao nevjenčani par već godinama na istoj adresi te da je Muzur njezin politički mentor.
Muzur je postao gradonačelnik 2005. godine i u početku je uživao veliku podršku među građanima. Svojedobno je čak bio proglašen "najhrvatskim gradonačelnikom", no kasnije je počeo gubiti popularnost zbog guranja nekih projekata koje građani nisu podržavali. Birači su mu, među ostalim, zamjerili to što su ga izabrali kao nezavisnog, da bi kasnije sklopio postizbornu koaliciju s HDZ-om.
Najviše kritika dobio je kad je s tadašnjim Poglavarstvom progurao ECHO projekt pretvaranja Ljetne pozornice u kongresni centar i davanja u ruke privatnicima, uz rekonstrukciju kompleksa koja bi podrazumijevala devastaciju povijesnog parka.
Muzur je bio pod istragom DORH-a koja je pokrenuta 2011. zbog sumnji na nepravilnosti tijekom njegova mandata, uključujući slučaj vezan uz garažu na Slatini u Opatiji.
Rinčić je prikupila značajna sredstva za svoju kampanju, a među ostalima, snažno ju je podržao poduzetnik Boris Popović (slika gore), vlasnik tvrtke Alarm Automatika i član Savjeta za konkurentnost Urbane aglomeracije Rijeka, što je izazvalo određene kontroverze.
Naime, Popović je istaknuti poduzetnik u sektoru sigurnosnih tehnologija, a njegova tvrtka Alarm automatika surađivala je s raznim javnim institucijama, uključujući Sveučilište u Rijeci. On je također bio član Upravnog odbora Zaklade Sveučilišta u Rijeci tijekom mandata Ive Rinčić kao ravnateljice Zaklade. Ova povezanost između donatora, biznismena i kandidatkinje izazvala je zabrinutost među nekim građanima i političkim akterima zbog mogućeg utjecaja poslovnih interesa na političke odluke. Rinčić je tijekom kampanje odbacila sve tvrdnje o postojanju "donatora u sjeni".
Zanimljivo je da je važna točka programa Rinčić smanjenje poreza na dohodak. To znači da će doći do smanjenja priljeva novca u gradski proračun, pa se otvara pitanje kojim financijskim sredstvima namjerava provesti predizborna obećanja.
Izbor Ive Rinčić vrlo je izvjestan, a njezin stvarni politički profil moći će se nazrijeti tek nakon što doznamo s kim će sklopiti koaliciju radi većine u Gradskom vijeću. Ona zasad šuti o tome, a u kuloarima se nagađa da će koalirati s Mostom.
***
Knjigu Indexovog znanstvenog novinara Nenada Jarića Dauenhauera, koja tematizira najkontroverznije i najzanimljivije teme u znanosti poput klimatskih promjena, pseudoznanosti, pandemije, GMO-a i nuklearki, možete nabaviti ovdje.
Knjiga se sastoji od tekstova našeg novinara objavljenih kroz više godina rada na Indexu.
Objavljuje Index Vijesti u Subota, 5. studenoga 2022.