Bez Sunca ne bismo mogli živjeti, ali ono je i izuzetno opasna sila. Ako prema nama ispali jače baklje, moglo bi doći do poremećaja u raznim sustavima na Zemlji. O njegovoj snazi govori i činjenica da ga ne možemo dugo promatrati golim okom. U slučaju da duže vremena gledamo u Sunce, možemo zadobiti ozbiljno oštećenje vida, mada je od nas u prosjeku udaljeno oko 150 milijuna kilometara.
Dakle, vrlo je teško pobliže proučavati našu zvijezdu, no NASA-ina solarna sonda Parker je uspjela postići takav pothvat. Proletjela je točno kroz jednu njegovu ogromnu erupciju i sve snimila kamerom. Radi se o prvoj snimci izbliza ovakvog tipa solarne eksplozije, piše Business Insider.
Na videosnimci, odnosno nizu fotografija snimljenih uređajem Wide Field Imager for Parker Solar Probe (WISPR), koju su objavili znanstvenici s instituta Johns Hopkins Applied Physics Laboratory, imamo priliku vidjeti kako iz prvog reda izgleda posebno snažan izbačaj koronalne mase (CME).
NASA navodi da je CME koji je 5. rujna 2022. pogodio solarnu sondu Parker bio jedno od najsnažnijih do sada zabilježenih koronarnih izbacivanja mase, no na sreću po znanstvenike, ali i po javnost, sonda je uspjela proletjeti točno kroz ogromnu erupciju – i preživjeti. Čak je uspjela snimiti cijeli događaj.
Razlika između solarnih baklji i CME-a
Postoje mnogo vrsta solarnih erupcija. I u sunčevim bakljama i izbačajima koronalne mase dolazi do goleme eksplozije energije, ali se zapravo ova dva fenomena podosta razlikuju, mada se znaju dogoditi u isto vrijeme. Zapravo, najjače baklje su gotovo uvijek u korelaciji s izbacivanjem koronalne mase.
No spomenute erupcije emitiraju različite stvari, izgledaju i putuju drugačije te imaju različite učinke na obližnje planete, objašnjava NASA. Oba fenomena nastaju kada pomicanja u unutrašnjosti Sunca izobliče njegovo magnetsko polje. Magnetska polja se tada eksplozivno prestrojavaju, izbacujući ogromne količine energije u svemir.
Ovaj fenomen može izazvati iznenadni bljesak svjetlosti - solarnu baklju. Baklje mogu trajati nekoliko minuta do više sati i sadrže ogromne količine energije. Putuju brzinom svjetlosti te im je potrebno osam minuta da stignu do Zemlje. Magnetska izobličenja mogu stvoriti i drugačiju vrstu eksplozije koja u kozmos izbacuje solarnu materiju, odnosno izbačaje koronalne mase.
Različite posljedice po naš planet
Vrućem materijalu (plazma) iz CME-a potrebna su i do tri dana da stigne do Zemlje. Ova dva fenomena imaju i različite posljedice po nas Zemljane. Energija iz baklje može poremetiti područje atmosfere kroz koje putuju radio valovi. To može dovesti do degradacije i, u najgorem slučaju, privremenih nestanaka navigacijskih i komunikacijskih signala.
S druge strane, CME može poremetiti Zemljina magnetska polja stvarajući struje koje tjeraju čestice prema Zemljinim polovima. Kada one reagiraju s kisikom i dušikom, potiču stvaranje polarne svjetlosti.
CME može utjecati i na našu tehnologiju, odnosno narušiti radio valove visoke frekvencije, što može utjecati na funkcije GPS-a. Magnetske oscilacije također mogu stvoriti električne struje u komunalnim mrežama koje mogu preopteretiti električne sustave.
Izuzetno otporna sonda
Sonda Parker je posebno dizajnirana za proučavanje Sunca. Ne samo da se radi o najbržoj svemirskoj letjelici u povijesti, već može prići izuzetno blizu Suncu i preživjeti ovakvo opasno putovanje.
"Znali smo od početka da će solarna sonda Parker letjeti kroz CME-ove", rekao je Jim Kinnison, inženjer sustava misije Parker. Naime, NASA je dizajnirala sondu da izdrži visoke temperature u blizini Sunca. Svemirska letjelica je opremljena prilagođenim toplinskim štitom, kao i autonomnim sustavom koji štiti uređaj od emisija sa Sunca.