NEDAVNI, slabi potres s epicentrom kod Markovog Polja stvorio je dodatne probleme u zgradi Hrvatskog sabora koju su oštetili zagrebački i petrinjski potres pa su majstori, nakon sesvetskog, morali ostrugati dijelove od ranije napuklih zidova.
"Riječ je o mjerama poduzetima nakon uočenih dodatnih oštećenja zbog siječanjskog potresa s epicentrom na širem zagrebačkom području", objasnili su iz sabora intervencije duž saborskih hodnika, konkretnije iznad niza uredskih vrata.
Zagrebački i petrinjski potres uzrokovali su brojna puknuća na saborskim stropovima i zidovima koje su majstori nastojali sanirati različitim mrežicama i ljepilima kako bi se u zgradi moglo normalno raditi i zasjedati.
Iako slab, 2.9 po Richteru, sesvetski potres od 14. siječnja puknuća je pojačao, pa je odlučeno da će se napukline sastrugati kako kod zatvaranja i otvaranja vrata ne bi pale na nekog od zaposlenika i zastupnika.
Radi se na projektnoj dokumentaciji za obnovu
Što se tiče cjelovite obnove saborske zgrade, ona još nije krenula, u tijeku je izrada dokumentacije potrebne za nju.
"Možemo potvrditi da je u tijeku izrada projektne dokumentacije za konstrukcijsku i cjelovitu obnovu zgrade. Po dovršetku projektne dokumentacije, raspisat će se natječaj za izvođača radova, a po odabiru izvođača mogu započeti i sami radovi."
Tako su iz sabora odgovorili na Hinin upit u kojoj je fazi obnova zgrade i postoji li uopće procjena kada će se zgrada početi obnavljati. Nisu odgovorili što će biti s bespovratnim sredstvima za obnovu u iznosu od 87.6 milijuna kuna, tj. hoće li se ona u cijelosti ili djelomično iskoristiti ili se uopće neće iskoristiti.
Nakon potresa koji je 22. ožujka 2020. zatresao Zagreb i uzrokovao brojna oštećenja u saborskoj zgradi na Trgu svetog Marka koja ima status zaštićenog kulturnog dobra, sabor se prijavio i dobio 87.6 milijuna kuna iz Fonda solidarnosti EU namijenjenih obnovi kulturne baštine.
Lani se činilo da je sabor na korak do obnove. Ostalo je na tome
Ta se novčana sredstva, komunicirali su iz sabora u jesen 2021., odnose na konstrukcijsku obnovu zgrade. Nacionalnim planom oporavka i otpornosti 2021.-2026. predviđeno je da se cjelovita obnova, uključujući i povećanje energetske učinkovitosti, financira potporom iz europskog Mehanizma za oporavak i otpornost.
Početkom prošle godine činilo se da je sabor na korak do obnove, no onda je koncem ožujka Datic & Saridaglar, nizozemsko-kinesko-turski konzorcij, odabran na složenom javnom natječaju, odustao od posla, pravdajući to ratom u Ukrajini i sveopćim porastom cijena građevinskih materijala i energenata.
Prema neslužbenim informacijama, projektna dokumentacija za konstrukcijsku i cjelovitu obnovu saborske zgrade na kojoj se sada radi trebala bi biti gotova do konca lipnja, kada istječe i produljeni rok za povlačenje sredstava iz Fonda solidarnosti EU.