RAZNE interesne grupe u Europskoj uniji, uključujući države članice, ali i proizvođače i poslovne lobije, još uvijek se nisu potpuno dogovorile oko ambicioznog plana Europske komisije za smanjivanjem emisije stakleničkih plinova kroz novi energetski plan koji bi naložio da zemlje članice smanje energiju koju dobivaju od ugljičnih izvora za 20 posto do 2020.
Na jučerašnjem sastanku ministara vanjskih poslova zemalja članica u Bruxellesu tako se raspravljalo o samom tekstu dokumenta koji bi regulirao novu europsku energetsku politiku, a o kojem će se raspravljati pred kraj ovog mjeseca.
EU se u zadnje vrijeme nalazi u pomalo neugodnom položaju, budući da nije smanjila svoju emisiju stakleničkih plinova za 8% u usporedbi s podacima iz 1990., kako se obvezala Protokolom iz Kyota, čiji je najvatreniji zagovarač. EU ju je dosad smanjila samo za 0,9%, a ako bi se nastavio dosadašnji trend ta brojka bi se do 2010. smanjila na 0,6%. Zato je EK prije dva mjeseca objavila izvješće kojim je pozvala sve zemlje članice da uvedu zakone kojima će do 2020. bar 20% energije dolaziti iz obnovljivih izvora (sunce, vjetar, voda). Također, siječanjska kriza s ruskim plinom poslala je prilično jasno upozorenje zemljama EU da previše ovise o stranoj energiji.
Problem je u tome što različite zemlje članice imaju različite energetske politike, tako da je teško konsolidirati sve interese u jedan jasan dokument, pa pregovori i natezanja oko novog energetskog plana traju od objavljivanja izvješća.
Trenutno su na tapeti dva bitna pitanja. Prvo je nuklearna energija. Naime, neke zemlje članice, predvođene Francuskom, protive se ideji dobivanja 20% energije iz obnovljivih izvora i zastupaju ideju po kojima bi novi dokument trebao obvezivati sve zemje članice da smanje emisiju stakleničkih plinova, ali prepustiti njima samima da odluče na koji način će to napraviti (obnovljivim izvorima ili nuklearnom energijom). Drugi blok zemalja, predvođen Njemačkom, Španjolskom, a odnedavno i Engleskom, ustraje na ideji obnovljivih energetskih izvora. Jučerašnji sastanak pokazao je da jasnog konsenzusa oko pitanja nema i da su zemlje podijeljene na pola.
Drugo je pitanje poslovanja. Najveći europski poslovni lobi, BuisnessEurope, izjavljuje kako se boji da bi donošenje energetske politike isključivo za Europu moglo biti štetno za europski posao ako ostale zemlje svijeta ne budu pratile europski model.
Na to Jose Manuel Barosso, predsjednik EK, kaže da je moguće da će posao donekle trpiti kratkoročno, ali da će dugoročno donijeti blagodati.
Također kaže kako je bi za Europu bilo skuplje ne raditi ništa oko ovog gorućeg pitanja, nego riskirati s novom politikom.
J.D.