"Flota u sjeni" koju koriste Rusija, Iran i Venezuela kako bi izbjegli zapadne sankcije i prevozili svoj teret kupcima poput Kine i Indije, "eksplodira" u svom opsegu te stvara ozbiljnu zabrinutost da bi napori za njezino suzbijanje mogli završiti opasnim vojnim sukobima. Problem dodatno komplicira činjenica da je Rusija počela stavljati vlastite zastave na neke od tankera iz te flote, što predstavlja otvoren izazov Europi, piše The Guardian.
Ta konstelacija starih naftnih tankera, pod nejasnim vlasništvom i s upitnim zastavama, ove je godine postala središte sve veće međunarodne pozornosti. Zabilježena su presretanja na moru radi provedbe sankcija, a nedavno je i SAD najavio blokadu brodova koji krše sankcije u Venezueli.
Nedavno su se američke specijalne snage spustile su se iz helikoptera na tanker Skipper kod Venezuele, koji je američko ministarstvo financija sankcioniralo još 2022. zbog optužbi za krijumčarenje nafte u ime iranske Revolucionarne garde i Hezbollaha. Jučer su američke snage zaplijenile još jedan trgovački brod koji je prevozio naftu u međunarodnim vodama kod obale Venezuele, a danas su Amerikanci presreli i treći brod.
Ove akcije uslijedile su nakon incidenata u kojima su Estonija i Francuska presrele plovila za koja se sumnjalo da pripadaju ruskoj "floti u sjeni", kao i nedavnih napada ukrajinskih zračnih i morskih dronova na ruske tankere. Sve agresivniji nadzor i dokazi da je Rusija spremna koristiti vojna sredstva za zaštitu tankera naveli su stručnjake da upozore na rizik od eskalacije sukoba.
To je dramatično potvrđeno u petak, kada je Ukrajina objavila da je pogodila ruski tanker zračnim dronovima u neutralnim vodama kod obale Libije. Izvor iz Službe sigurnosti Ukrajine izjavio je da je to bila "nova, neviđena specijalna operacija", prvi napad Kijeva na ruski tanker u Sredozemlju, izveden čak 2.000 kilometara od ukrajinskih granica.
"Sama flota u sjeni nije nova prijetnja", rekao je Gonzalo Saiz Erausquin, istraživač u centru za financije i sigurnost think tanka Royal United Services Institute. "Ali ona se drastično proširila nakon totalne ruske invazije na Ukrajinu 2022. godine. To je dovelo do toga da je ono što nazivamo flotom u sjeni eksplodiralo na oko 900-1.200 plovila globalno."
Dodao je kako flota nije visoko strukturirana. "To su plovila koja ruski interesi mogu kupiti rabljena, tankeri u nejasnom vlasništvu ili u vlasništvu tvrtki spremnih za sudjelovanje u nezakonitim aktivnostima." Oko flote u sjeni razvila se čitava ilegalna mreža podrške, uključujući lažne web stranice za registraciju zastava, beskrupulozne brokere i niz nejasnih tvrtki koje olakšavaju trgovinu.
Tanker Boracay, kojeg su ranije ove godine presrele Estonija i Francuska, tipičan je primjer. Godine 2020. kupila ga je takozvana fiktivna tvrtka sa sjedištem na Sejšelima. Ujedinjeno Kraljevstvo i EU stavili su je na crnu listu zbog sumnjivih veza s prijevozom ruskih naftnih proizvoda i "nepravilnih i visokorizičnih pomorskih praksi".
Brod je bio lažno registriran pod zastavom Benina, nakon nekoliko drugih lažnih registracija u Gambiji i Malaviju. Prema registru Lloyd’s List, brod je bio i pod istragom danskih obavještajnih službi zbog moguće upotrebe za lansiranje dronova nad zračnu luku u Kopenhagenu.
Rizici koje donosi politika presretanja naglašeni su incidentom koji je uključivao tanker poznat pod imenima Jaguar, Blint i na kraju Nasledie, pod ruskom zastavom. Pokušaj estonske mornarice da ga presretne u Finskom zaljevu u svibnju izazvao je upad ruskog zrakoplova Su-35 u estonski zračni prostor. Za Erausquina, to sugerira izravniji interes Kremlja za flotu u sjeni i spremnost Rusije da je zaštiti.
Chris Kremidas-Courtney, viši suradnik u Europskom političkom centru, upozorio je da flota predstavlja širu prijetnju od samog financiranja ruskog rata.
"Plovila povezana s Rusijom bila su umiješana u upade dronova, prekide kablova i izviđanje kritične infrastrukture... dokaz da Moskva ovu flotu vidi kao stratešku imovinu i spremna ju je zaštititi. Europa si ne može priuštiti da ovi incidenti prođu bez odgovora", rekao je.
Unatoč oštrijem tonu iz Europe, neki analitičari ne vide veliku želju za pomorskom konfrontacijom s Rusijom. "Jedno je da se SAD ukrca na sankcionirani tanker bez državljanstva kod Venezuele jer što će Venezuela učiniti?", rekao je jedan analitičar. "Osjećaj je da je to vrlo drugačija kalkulacija za Europljane s Rusijom. Rizik je podizanje uloga u onome što je postalo igra živaca."
Flota u sjeni je procvjetala i zbog otpora SAD-a nametanju sankcija velikim ruskim proizvođačima nafte poput Rosnjefta i Lukoila, te zbog kontinuiranog oslanjanja Kine i Indije na rusku naftu. Unatoč pritisku, indijski uvoz ruske sirove nafte porastao je od listopada.