Njemačka ministrica vanjskih poslova Annalena Baerbock je u petak odbila pozive na pregovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom glede okončanja sukoba u Ukrajini. Isti tjedan u kojem je njemački parlament odbio isporučiti krstareće projektile Taurus Ukrajini.
Njemačka ministrica u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda u New Yorku u petak (23. veljače) rekla je između ostalog: "Rusija, stalna članica Vijeća, želi da suverena država odustane od svog prava na postojanje. Gdje bismo bili kad bi ovo načelo prevladalo." I: "Tko bi od nas bio sljedeći kojeg bi nemilosrdan susjed napao? Kad bismo popustili, to bi bio kraj Povelje Ujedinjenih naroda." Te zaključila: "Stoga nećemo prekinuti našu potporu Ukrajini, ni sada ni sutra. Stojimo uz Ukrajinu."
Zbog toga je ministrica Baerbock odbacila svaku mogućnost pregovaranja s Putinom.
Njemačka odbija isporučiti Ukrajini moćne Tauruse
U subotu (24. veljače) ministrica Baerbock posjetila je Odesu u Ukrajini. U društvu ukrajinskog kolege Dmitre Kulebe, Baerbock je pokušala opravdati istovremene pozive da se Ukrajinci nastave boriti i odbijanje njene koalicije da Ukrajincima isporuči Tauruse, ustvrdivši kako je to pitanje još uvijek otvoreno. Slaba je to utjeha za Ukrajince kojima ponestaje svega, i oružja i streljiva.
Annalena Baerbock nije samo ministrica vanjskih poslova već i istaknuta članica Zelenih, jedne od tri stranke koje čine takozvanu Semafor koaliciju. Druge dvije su socijaldemokrati i liberali. Do 22. siječnja 2022. bila je supredsjednica Zelenih s Robertom Habeckom (sadašnji vicekancelar i ministar ekonomije). Usprkos smjeni oboje su zadržali snažan utjecaj u stranci.
Iako do prošlih parlamentarnih izbora njemačkim Zelenim vanjska politika nije bila prioritet, Baerbock je ipak pristala biti ministrica vanjskih poslova. Skoro bez ikakvog iskustva u tom području postala je ministrica 8. prosinca 2022. Nepuna tri mjeseca poslije Rusija je pokrenula masovnu agresiju na Ukrajinu. I od tada traju "muke" i ministrice Baerbock i Semafor koalicije što dati Ukrajini?
Njemačka je, nakon SAD-a, dala najviše pomoći Ukrajini
Berlin se uvijek može pozvati na činjenicu da su, nakon SAD-a, dali najviše vojne pomoći Ukrajini. Po izračunu The Kiel Institute for the World Economy, Njemačka je do 16. veljače ove godine Ukrajini dala oružja, streljiva i druge vojne opreme vrijednosti 17.7 milijardi eura. Nedavno se obvezala da će ove godine poslati još 7.1 milijardu eura, uključujući 36 samovoznih haubica (18 Panzerhaubitze 2000 i 18 RCH 155), 120 tisuća granata kalibra 155 mm, dvije bitnice protuzračnog topničkog sustava Skynex (prije svega namijenjene rušenju dronova kamikaza i krstarećih projektila) te dodatne projektile za PZO raketni sustav IRIS-T.
Na popisu, za sada, nema ni tenkova ni borbenih vozila pješaštva. Ne tako davno Ukrajini je obećano 300 Leoparda 2. Dobila je 105. Umjesto Leoparda 2 ukrajinska vojska se morala zadovoljiti s 200 odavno zastarjelih Leoparda 1A5. Ako je istina da je ukrajinska vojska do sada ostala bez skoro svih Leoparda 2, kolike su šanse za preživljavanje puno slabije zaštićenih Leoparda 1?
Postoji razlog zašto je Njemačka neodlučna
Njemačka neodlučna politika prema Ukrajini je tek odraz domaće sigurnosne politike. Dok se ministar obrane Boris Pistorius bori za povećanje izdvajanja za obranu i povratak obveze služenja vojnog roka, ostatak kolega iz Vlade, uključujući i kancelara Olafa Scholza, čine sve da to uspore.
Suočen s grubom stvarnošću da njemačke oružane snage u sadašnjem stanju nisu sposobne obraniti ni domovinu ni NATO saveznike, Pistorius se donedavno zalagao za povećanje izdvajanja na 2% BDP-a, da bi na Munchenskoj sigurnosnoj konferenciji prvi put spomenuo neophodnost povećanja na 3 ili čak 3.5% BDP-a. Njemačka je za Bundeswehr (službeni naziv njemačkih oružanih snaga) 2023. godine izdvojila 1.57% BDP-a, da bi s 68.58 milijardi eura u ovogodišnjem proračunu izdvajanja dosegla 2.1% BDP-a.
To povećanje nije naišlo na odobravanje svih kolega u vladi. Tako je ministar financija Christian Lindner izjavio da bi dugoročno toliki izdaci za vojsku bili izazov za proračun. Pridružio mu se i lijevi tisak naslovima - Tenkovi i oružje umjesto socijalne pomoći građanima i mirovina?
Financiranje Bundeswehra moglo bi postati problematičnije kad se 2027. godine potroše i zadnja sredstva iz specijalnog fonda vrijednog 100 milijardi eura koji je vlada oformila prije dvije godine za kupnju naoružanja. Fond je financiran izvanproračunskim kreditima. Proračuni pokazuju da bi za održavanje iste razine financiranja Bundeswehra iz proračuna trebati godišnje izdvajati najmanje 108 milijardi eura. Znači dodatnih četrdesetak milijardi eura više nego ove godine. Lijevi dio socijaldemokrata i Zeleni tvrde da će se to moći ostvariti samo kresanjem socijalnih davanja. Ove godine Semafor koalicija je za socijalu predvidjela oko 176 milijardi eura, više od trećine ukupnog proračuna.
Novi saziv Bundestaga trebao bi imati dramatično drukčiji odnos snaga nego sadašnji
Istovremeno trenutno opozicijski demokršćani zalažu se za povećanje izdvajanja za Bundeswehr na čak 300 milijardi eura. "U ovoj situaciji imperativ je da se stanovništvu konačno jasno da do znanja da moramo promijeniti prioritete ako želimo nastaviti živjeti u slobodi i demokraciji", kaže zastupnik CDU-a u saveznom parlamentu i bivši časnik Roderich Kiesewetter. Kiesewetterov zaključak glasi: "Mislim da je suprotstavljanje troškova obrane i socijalnog proračuna apsolutno pogrešna rasprava, s obzirom na prijetnju kojoj je Njemačka također izložena."
Naravno, nije isto iz zavjetrine opozicije nešto predlagati pa to pokušati provesti kad dođeš na vlast. Naredni savezni izbori trebali bi se održati na jesen 2025. pod uvjetom da Semafor koalicija izdrži do tada. Trenutno ih zajedno drži samo činjenica da će nakon izbora sasvim sigurno preseliti u opoziciju. Politicov preglednik anketa pokazuje da je u zadnjih šest mjeseci opozicijski CDU čvrsto na 30% potpore.
Krajnje desni AfD donedavno je imao više od 20%. Potpora je počela padati nakon velikih prosvjeda protiv njega. No pitanje je koliko je potpora stvarno smanjena (ili se povećala), a koliko se anketirani, nakon svega, snebivaju priznati da ih podržavaju. Daleko ispod, na 15% potpore je SPD, a još niže na 13% Zeleni. Liberali su se srozali na izborni prag od 5% i možda više neće biti parlamentarna stranka. Novi saziv Bundestaga trebao bi imati dramatično drukčiji odnos snaga nego sadašnji.