Njemačko energetsko tržište

U bivšem glavnom gradu Njemačke Bonnu je prošli tjedan održana konferencija o obnovljivim izvorima energije pod nazivom "Renewables 2004" koja je završena proglašenjam "Bonnske deklaracije" u kojoj se zemlje sudionice obvezuju na pojačanu primjenu obnovljivih izvora energije te omogućavanje pristupa alternativnim energentima jednoj milijardi ljudi i to do 2015. L

Inicijator bonnske konferencije kojoj je prisustvovalo više od 3000 stručnjaka iz 154 zemalja, je socijaldemokratsko - zelena vlada Gerharda Schr?dera koja je još 2002. na svjetskom summitu o održivom razvoju u Johanseburgu najavila održavanje skupa . Njemačka je vodeća zemlja u upotrebi obnovljivih izvora energije unutar Europske unije. Vlada Gerharda Schroedera namjerava postotak utrošene električne energije iz obnovljivih izvora do 2010. sa sadašnjih 8 posto povećati na 12,5 posto a do 2020. na 20 posto. Njemačka je već sada samo iz vjetrenjača sposobna proizvesti 15 000 megawatta električne energije što odgovara kapacitetu deset prosječnih atomskih centrala. U fazi planiranja se nalaze i ogromni parkovi vjetrenjača na Sjevernom moru čime će postotak energije iz obnovljivih izvora u ukupnoj potrošnji biti još viši. Vjetrenjače bi od 2030 trebale proizvoditi električnu energije jednake snazi 20 atomskih centrala.

Odustajanje od atomske energije je jedan od najvažnijih političkih projekata socijaldemokratsko - zelene vlade. I gospodarska dimenzija njemačke ekološke ekspanzije nije zanamariva: u sektoru iskorištavanju obnovljivih izvora energije radi više od 120 000 visokokvalificiranih radnika a njemačka solarna postrojenja i vjetrenjače su među najtraženijima proizvodima. Njemački kancelar Gerhard Schroeder smatra da je to tek početak. Naime dolaskom novih zemlja članica u Europsku uniju se povećeva i tržište u zemljama kojima tek predstoji prilagodba na zahtjevne EU ekološke norme. Njemačka je što se iskustva i know-howa u toj relativno novoj grani industrije među prvima u svijetu.

Međutim, unutar Europske unije jedino Njemačka, Velika Britanija, Švedska i Luksemburg, kako nalaže protokol iz Kyota, smanjuju količine plinova štetnih za ozonski omotač dok su ostale članice prilično udaljene od predviđenih količina. Tako će npr. Danska 2007. emitirati gotovo 7 posto više ispušnih plinova u atmosferu nego 2002. dok bi ta količina prema protokolu iz Kyota trebala biti 12 posto manja. Dok Njemačka u sljedećih 20 planira zatvaranje svih atomskih centrala Francuska i Finska istodobno grade nove.

No i Njemačka se još uvijek teško odvaja od nekih tradicionalnih izvora energije poput drvenog ugljena koji su usprkos modernim industrijskim filterima za ispušne plinove još uvijek najveći zagađivači zraka u Njemačkoj. Ustrajanje na iskorištavanju drvenog ugljena je političke prirode te usko povezano s tradicionalnim vezama njemačkog rudarstva i vladajuće Socijaldemokratske stranke Njemačke. Iako je od ulaska stranke Zelenih u vladu prije šest godina učinjeno mnogo na području ekološkog razvoja promatrači drže da je trenutni povoljan položaj distributera koji se koriste obnovljivim izvorima energije nesiguran jer počiva na državnim subvencijama bez kojih još uvijek skupa ekološka energija ne bi bila konkurentna. Upitno je isto tako i održavanje striktnog ekološkog kursa u slučaju dolaska demokršćana na vlast. Bavarski premijer i predsjednik Kršćansko socijalne unije (CSU) Edmund Stoiber je za vrijeme održavanja Bonnske konferencije u medijima širio tezu o neodvojivosti njemačkog tržišta energije i atomskih centrala. Vrlo je vjerojatno da bi dolaskom na vlast Unija CDU/CSU zaustavila postupano odvajanje od atomske energije.

(Hina) xnkre ysd