Europska komisija snizila je prognozu gospodarskog rasta Europske unije za 2026. godinu zbog rasta cijena energije nakon krize u Hormuškom tjesnacu i sukoba na Bliskom istoku.
Prema novoj procjeni, gospodarstvo EU-a ove će godine rasti 1.1 posto, umjesto ranije očekivanih 1.4 posto. Prognoza za eurozonu dodatno je snižena, na 0.9 posto.
Komisija upozorava da je eskalacija sukoba oko Hormuškog tjesnaca, jedne od ključnih svjetskih ruta za prijevoz nafte i plina, ozbiljno pogoršala gospodarske izglede Europe.
Inflacija ponovno raste
Bruxelles sada očekuje da će inflacija u EU dosegnuti 3.1 posto, što je cijeli postotni bod više od prethodne prognoze.
Glavni razlog su nagli rast cijena nafte i plina zbog straha od poremećaja opskrbe iz Perzijskog zaljeva.
Europska komisija upozorava da je ovo drugi veliki energetski šok za Europu u manje od pet godina, nakon krize izazvane ruskom totalnom invazijom na Ukrajinu 2022. godine.
Građani i tvrtke pod pritiskom
Povjerenje potrošača palo je na najnižu razinu u posljednjih 40 mjeseci jer kućanstva očekuju više račune za grijanje i gorivo, dok kompanije bilježe rast troškova i slabiju potražnju.
Komisija očekuje i usporavanje investicija zbog skupljeg financiranja i velike neizvjesnosti na tržištu.
Upozorava se i na moguće nestašice rafiniranih naftnih proizvoda, gnojiva i drugih industrijskih sirovina, što bi moglo dodatno povećati cijene hrane i proizvodnje u Europi.
EU tvrdi da je spremniji nego 2022.
Unatoč pogoršanju situacije, Bruxelles tvrdi da je Europa danas bolje pripremljena nego tijekom energetske krize izazvane ratom u Ukrajini.
Kao razloge navode ulaganja u obnovljive izvore energije, manju potrošnju plina i smanjenje ovisnosti o ruskim energentima.
No Europska komisija upozorava da bi daljnja eskalacija sukoba ili novi poremećaji opskrbnih lanaca mogli potpuno zaustaviti oporavak europskog gospodarstva.
Meloni traži popuštanje proračunskih pravila
Talijanska premijerka Giorgia Meloni u međuvremenu traži od Europske komisije ublažavanje fiskalnih pravila kako bi države mogle pomoći građanima i industriji pogođenima rastom cijena energije.
Poziva se na tzv. nacionalnu klauzulu izuzeća koju je EU već koristio za povećanje obrambene potrošnje nakon ruske invazije na Ukrajinu.
Meloni smatra da bi energetsku sigurnost trebalo tretirati jednako hitno kao i obranu.