Istaknuvši da su se u Nizozemskoj svi koncentrirali na Bolonjski proces, rekla je da je stekla dojam da se isti proces događa i u Hrvatskoj.
Bolonjski proces su u Nizozemskoj potpuno prihvatili svi i to spontano, ustvrdila je van der Wende, dodavši da se to odnosi na sve strukture "od vrha do dna". To je, ocijenila je i njegova glavna karakteristika i osobitost nizozemskoga iskustva.
Podsjetila je kako je nizozemska Vlada još 1995. predložila reformu sustava visokoga školstva koja je sadržajno bila gotovo identična Bolonjskome procesu, ali da je tada taj prijedlog bio od svih gotovo jednodušno odbijen. Naime, objasnila je, to je bilo vrijeme velikih proračunskih restrikcija za obrazovanje, ali ipak, rekla je, ne postoji neko logično objašnjenje zašto je 2000. postignut potpuni konsenzus oko primjene Bolonjskoga procesa.
Tako je, zbog postignutoga konsenzusa, taj proces i krenuo na svih 13 nizozemskih sveučilišta i 45 veleučilišta. Na većini njih to je bilo u akademskoj godini 2002./2003. dok su, primjerice, tehnička sveučilišta počela još u akademskoj godini 2000./2001.
Kao jednu od aktualnih poteškoća istaknula je stalnu "proizvodnju" novih studijskih programa koji praktički "guše sustav", ali je svjesna da se to teško može spriječiti.
Govoreći o budućim izazovima za Nizozemsku kad je riječ o Bolonjskom procesu spomenula je pitanje doktorskih studija na koje će se, najavila, usredotočiti nakon ministarske konferencije što će se održati u svibnju u norveškome Bergenu.
Spomenula je i donošenje novoga Zakona o visokome obrazovanju ali za to, po njezinu mišljenju, nema potrebe.
(Hina) xipet ymć