Mužić piše o starosjedilačkoj vjeri Maya i Asteka čija se bit "ogleda u mitu o Quetzalcoatlu", idolu prikazanu kao "jedinstvu ptice i vode-zemlje u gmizavoj zmiji", kojemu su žrtvovani ljudi.
Španjolski konkvistadori razaraju njihove hramove, "uništavaju idole" i pokušavaju pokrstiti domorodce, ističe Mužić i dodaje kako takvi "napori nisu urodili većim obraćenjem" koje "masovno počinje tek poslije ukazanja Gospe Guadalupske Indiosu Juanu Diegu 9. prosinca 1531.".
"Gospa Guadalupska po izgledu je Bogorodica iz Otkrivenja, koju sv. Ivan opisuje kao ženu obasjanu suncem, trudnu i s mjesecom pod nogama", piše Mužić i domeće kako je meksička za razliku od španjolske tamnoputa kao i srednjoameričko pučanstvo.
U "ratu protiv Boga" meksički su revolucionari pokušavali uništiti Bogorodičin lik utisnut u "tilmu" odnosno platno, ističe Mužić.
Sastavljač u prilozima donosi tekstove o Cortesu i Guadalupskoj Gospi u Španjolskoj, znanstvenom ispitivanju tilme, kodeksu iz 1548., tekst o Meksiku između kapitalizma i marksizma Ive Lendića, "Molitvu Djevici Guadalupskoj" pape Ivana Pavla II. te obilnu bibliografiju.
Hrvatski povjesničar Ivan Mužić autor je knjiga "Masonstvo u Hrvata" i "Podrijetlo Hrvata".