U prvom dijelu knjige Milić obrađuje sekte Hare krišna, Jehovine svjedoke, komaje, mormone, Veleposlanstvo božjega kraljevstva i scientologe.
"Intervjuirajući njihove predstavnike, obradio sam sekte do kojih sam mogao doći", rekao je Josip Milić i dodao kako im članstvo varira, pa sekta Veleposlanstva božjega kraljevstva u Rovinju ima tek jednoga člana, a Jehovinih svjedoka ima više tisuća.
U drugom dijelu knjige autor obrađuje djelatnost masonskih udruga koje, kako tvrdi, nisu jedinstvene u svijetu jer, dok po "Statutu" engleskih masona svaki član mora biti vjernik, francusko slobodno zidarstvo zabranjuje vjernicima članstvo u svojim ložama.
Za razliku od srpske masonerije, hrvatsko slobodno zidarstvo, osim svojih ranih početaka pod vodstvom grofa Janka Draškovića, uglavnom je bilo nesamostalno i pod utjecajem inozemnih loža, ističe autor i dodaje kako se slobodni zidari u svim zemljama djelatno zanimaju za područje sudstva, bankarstva i sveučilišne nastave.
Po ugledu na Talijane i srpski su masoni planirali ujedinjenje svih Srba u jednoj državi, naglašava Milić i dodaje kako je plan izveden stvaranjem karađorđevićevske Jugoslavije 1918., a nastavljen u komunističkoj Jugoslaviji pod vodstvom Josipa Broza Tita, koji je inače zabranjivao rad domaćim masonskim udrugama.
Knjigu "Sekte i masoni" u Mostaru su u početku tjedna predstavili Slavica Juka, Ante Paponja i predsjednik DHK Herceg-Bosne Zdravko Kordić.
Josip Milić, književnik i novinar, mostarski je dopisnik zagrebačkih listova Hrvatskoga slova i Fokusa.