Dodaje kako je Krišković isticao da "Hrvati tijekom cijele svoje povijesti nisu imali nikakve ni političke ni kulturne ni psihološke veze sa svojim istočnim susjedima, da su Hrvati i Srbi dva naroda sasvim različita i po svojoj državnoj svijesti i po svojoj civilizacijskoj pripadnosti, da su štoviše i njihove državne svijesti različitih kvaliteta, jer su im različiti i postanak i sadržaj i usmjerenost, dakle međusobno su inkopatibilne, što naravno već samo po sebi isključuje čvrst temelj za uspostavu njihove državne zajednice."
U knjizi "Izabrani politički eseji" (496 str.) objavljena su "Pisma Juniusova", esej "O ideji engleskoga ustava" iz knjige "Anglia docet", "Dva svijeta" iz knjige "Širom svijeta", "U svijetu paradoksa", "Velike demokracije i diktature" iz knjige "Na izmaku ove naše demokracije" i prikupljeni eseji "Zar suton demokracije", "Jedan vijek političkih ideja vodilja", "U poratnoj Europi", "Rat ideologija" i "U povodu ovog rata".
Uz predgovor koji je napisao Dubravko Jelčić, objavljen je i Ljetopis Vinka Kriškovića, bibliografija i važnija literatura o Kriškoviću.
Na kraju knjige objavljene su tekstološke napomene, tumač imena, izraza i rječnik.
U knjizi "Izabrani književni i politički eseji" (340 str.) objavljeni su eseji Nordijski mit, Hamlet, Sjen osvetnik i Julije Cezar iz knjige eseja o Shakespeareu, izbor iz knjige "Moderni engleski eseji", Autobiografija Vinka Kriškovića i izbor političkih eseja iz knjižice "Posljednji eseji".
Tekstološke napomene, tumač imena i izraza te rječnik pridodani su i ovoj knjizi.
Vinko Krišković (1861.-1952.) smatra se svojevrsnom sintezom hrvatskoga političkog mišljenja 20. stoljeća, koji uz Milana Šufflaya, Ivu Pilara i Filipa Lukasa tvori kvartet koji je hrvatsku političku riječ iz populističke retorike i prizemne demagogije uzdigao na razinu intelektualne misli.
(Hina) xmk yln