PRIORITETI u radu DORH-a, najvjerojatnije buduće glavne državne odvjetnice Zlate Hrvoj-Šipek, bit će obiteljsko nasilje, nasilje nad djecom te kaznena djela počinjena na štetu okoliša i zdravlja, doznaju Index istrage. Isto tako glavna državna odvjetnica još će se više zalagati i poticati izvansudske nagodbe, ima plan kako će preko "koordinatora suradnje" s regionalnim tužiteljstvima raditi na rješavanju ratnih zločina, a otvorila bi i posebni ured u inozemstvu za sve oni koji tuže Hrvatsku na međunarodnim sudovima.
Kako doznaju Index istrage, Zlata Hrvoj-Šipek u svojoj je službenoj biografiji i programu za kandidaturu za glavnu državnu odvjetnicu, pred članovima vlade, istaknula i kako joj je otac bio domobran te sudionik Križnog puta. Najmanje se u tim dokumentima spominjala sama korupcija, a politička korupcija nikako. No, krenimo redom.
>> Sabor ovoga tjedna raspravlja o prijedlogu Zlate Hrvoj-Šipek za državnu odvjetnicu
>> Vlada za novu glavnu državnu odvjetnicu predložila Zlatu Hrvoj-Šipek
HDZ-ova vlada Andreja Plenkovića nedavno se između šest kandidatkinja i kandidata za glavnog državnog odvjetnika, Zlate Hrvoj-Šipek i Nikše Wagnera koji dolaze iz DORH-a, odvjetnika Veljka Miljevića, Mladena Dragičevića, Marija Cvitanušića i bivšeg odvjetnika Marka Bonifačića, odlučila na jedinog ženskog kandidata. Riječ je o kandidatkinji koja je nakon razrješenja Dražena Jelinića u veljači ove godine obnašala dužnost v. d. glavne državne odvjetnice.
Posebno povjerenstvo o kandidatima za šefa DORH-a
Posebno povjerenstvo, koje su činili premijer Andrej Plenković, potpredsjednici vlade i ministri unutarnjih poslova i financija Davor Božinović i Zdravko Marić, ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković, ministar uprave Ivan Malenica te ministar državne imovine Mario Banožić, razgovaralo je sa svih šest kandidata. Nakon toga donesena je odluka o odabiru kandidata.
"Utvrđen je Prijedlog odluke o imenovanju Zlate Hrvoj-Šipek Glavnom državnom odvjetnicom Republike Hrvatske, temeljem provedenog postupka po objavljenom javnom natječaju. Prijedlog odluke upućen je na donošenje u Hrvatski sabor", stoji na službenoj stranici vlade. Sabor bi tako, najvjerojatnije za dva dana, trebao odlučivati o novom državnom odvjetniku. No, zanimljivo je da ni javnost, a ni saborski zastupnici koji donose konačnu odluku o šefu DORH-a, nisu upoznati ni sa službenim biografijama kandidata, a ni s njihovim programom rada.
Do ta dva dokumenta došle su Index Istrage. Program rada na 12 stranica kao i službena biografija su vrlo bitni jer su upravo to bili ključni elementi za odabir kandidata.
No, krenimo redom.
Otac domobran, sudionik Križnog puta, a suprug dragovoljac Domovinskog rata
U službenoj biografiji Zlate Hrvoj-Šipek navodi se da je rođena 1956. godine, a diplomirala je na Pravnom fakultetu 1978. godine u dobi od 22 godine. Pravosudni ispit položila je dvije godine kasnije, 1980. godine. Prvi posao bio je u tadašnjem Javnom pravobranilaštvu u Karlovcu i to prvo kao vježbenik, pa stručni suradnik, da bi dogurala do pozicije zamjenika javnog pravobranioca. Za javnog pravobranioca u Karlovcu imenovana je 1991. godine, a odlukom sabora u travnju 1994. godine imenovana je zamjenicom javnog pravobranitelja Republike Hrvatske. Javni pravobranitelj tada je bio HDZ-ov Branko Babac, inače prvi ministar pravosuđa u neovisnoj Hrvatskoj.
Od 2001. godine kada je došlo do spajanja Državnog odvjetništva i javnog pravobraniteljstva, postaje zamjenica Glavnog državnog odvjetnika. Voditeljica građansko-upravnog odjela je od 2005. godine do 2018. godine kada dolaskom Dražena Jelinića postaje prva zamjenica Glavnog državnog odvjetnika.
Zlata Hrvoj-Šipek u svojoj službenoj biografiji ističe kako je njen pokojni otac Janko Hrvoj bio hrvatski domobran i sudionik Križnog puta. Suprug Miroslav Šipek, dragovoljac Domovinskog rata, bivši je uspješni sportaš i slikar amater.
Nasilje u obitelji, zaštita okoliša i kaznena djela na štetu zdravlja
"Nisam član niti jedne udruge", stoji u biografiji Hrvoj-Šipek. Naime, isticanje u biografiji kako niste član ni jedne udruge postalo je bitno, a nakon što je razriješen bivši glavni državni odvjetnik Dražen Jelinić. Jelenić je, podsjetimo, podnio ostavku 19. veljače ove godine nakon što je otkriveno da je bio član masonske lože. Hrvoj-Šipek vodila je od tada Državno odvjetništvo i to kao v. d..
U službenoj biografiji ističe kako je "dobro obavljala poslove Glavnog državnog odvjetnika" i to, kako naglašava, "u uvjetima pandemije COVID-19 i potresa u Zagrebu".
"Smatram da sam u tim uvjetima uspješno organizirala rad i obavljanje zadaća ne samo Državnog odvjetništva, već i županijskih i općinskih državnih odvjetništava te USKOK-a dajući odgovarajuće upute ali naravno uz puni angažman i podršku državnih odvjetnika", stoji u službenoj biografiji Zlate Hrvoj-Šipek koja se našla pred predstavnicima vlade.
No, puno je zanimljiviji njen program rada. Kako smo napisali u uvodu, osim borbe protiv korupcije i organiziranog kriminaliteta, procesuiranja kaznenih djela ratnih zločina, ratnog profiterstva te kaznenih djela iz procesa pretvorbe i privatizacije, govora mržnje te kaznenih djela protiv gospodarstva, koja opisuje kao "trajni fokus DORH-a", posebno ističe progon još dva kaznena djela. I to ona protiv nasilja u obitelji, odnosno nasilja prema djeci te kaznena djela počinjenim na štetu okoliša i zdravlja.
Kako se suprostaviti nasilju
"Uvijek su, a osobito sada, u uvjetima pandemije Covid-19, ograničenog kretanja, izbjegavanja socijalnog kontakta nasilje u obitelji i neka kaznena djela počinjena na štetu djece manje vidljiva i teže se otkrivanju. Zato je izuzetno važna senzibilizacija i uključivanje svih segmenata društva kako bi si svaki građanin obavijestio policiju ili druga tijela o uočenim ponašanjima", stoji u programu rada kandidatkinje za glavnu državnu odvjetnicu Zlate Hrvoj-Šipek. U programu rada ističe se i zaključak da se Državno odvjetništvo nedovoljno bavi kaznenim djelima počinjenim na štetu okoliša i zdravlja pa su, uz "uobičajenu" borbu protiv korupcije, prilično jasni prioriteti budućeg djelovanja DORH-a.
Zlata Hrvoj-Šipek u svom programu rada ističe kako DORH i dalje nema financijskog istražitelja te smatra kako treba osnažiti zakon kod oduzimanja imovine kada se dokaže koruptivno kazneno djelo.
Ratni zločini specijaliziranim odvjetništvima koji će raditi samo to
Hrvoj Šipek ima ideju kako raditi na procesuiranju ratnih zločina, a što je česta kritika rada DORH-a. Naime, ona bi, kako predlaže u svom Programu rada, valorizirala rad na predmetima ratnih zločina tako da zamjenici u specijaliziranim državnim odvjetništvima mogu postupati isključivo u toj vrsti kaznenih predmeta. Znači samo za ratne zločine.
Isto tako Hrvoj-Šipek smatra da treba "ustrajati na regionalnoj tužiteljskoj suradnji jer se "značajan broj počinitelja nalazi na teritoriju drugih država u regiji". Taj problem bi se riješio postavljanjem jedne osobe kao koordinator suradnje na nacionalnoj razini te s tužiteljstvima u BiH i Srbiji. No, ono što će svakako izazvati kritike i kontroverze je inzistiranje buduće glavne državne odvjetnice na izvansudskim nagodbama.
Poticat će izvansudske nagodbe
"Smatram da izvansudsko rješavanje sporova u kojima je stranka RH treba i dalje koristiti, poticati ali i stvarati pretpostavke za sklapanje još većeg broja nagodbi", stoji u programu rada Zlate Hrvoj-Šipek koja predlaže koordinacijske sastanke s pojedinim ministarstvima kada se pojavi veći broj sporova koji proizlaze iz iste činjenične i pravne osnove.
"Mišljenja sam da bi sporove između tijela RH i jedinica lokalne i područne samouprave kao i RH i pravnih osoba čiji je vlasnik RH trebalo rješavati izvansudskim putem", stoji u programu rada.
Nova državna odvjetnica zalaže se i za osnivanje posebnog državnog odvjetništva koje bi se bavilo samo za postupanje i zastupanje RH pred sudovima Europske unije, u arbitražama te pred stranim sudovima. Tako bi se, smatra Hrvoj-Šipek, pred stranim sudovima racionalnije koristili ljudski kapaciteti, materijalna sredstava ili učinkovitije štitili imovinski i drugi interesi Republike Hrvatske. Na kraju buduća glavna državna odvjetnica smatra kako međunarodna suradnja nije bila "prepoznatljiva u proteklom razdoblju" pa bi je trebalo ojačati. Tako predlaže kazneno-pravnu suradnju putem Eurojusta, odnosno s Europskom pravosudnom mrežom.
Treba natpolovična većina
Naglasimo na kraju kako na vladin prijedlog glavnog državnog odvjetnika imenuje sabor na vrijeme od četiri godine. Novi glavni državni odvjetnika bira se običnom, a ne dvotrećinskom većinom. Javne kritike oko vladinog izbora za glavnu državnu odvjetnicu bile su da je ona godinama vodila građanski odjel DORH-a, dok su kazneni progoni glavna zadaća tog tijela. Mnogi tako smatraju da nelogično da na mjesto DORH-a dolazi osoba koja nema toliko iskustva u kaznenim predmetima. Valja naglasiti kako građani već duže vrijeme očekuju od vrha države da konačno pokuša angažirati neku neovisnu osobu kako bi prodrmala sustav, no vlada gotovo uvijek vadi svoje kandidate iz tog istog sustava kojim građani već odavno nisu zadovoljni.
Originalno objavljeno na Index istrage