"Ni pukovnik Blagojević ni Bratunačka brigada nisu bili umiješani u te zločine. Nismo čuli dokaze da je Blagojević nekoga poslao da počini ubojstvo", rekao je branitelj Michael Karnavas.
Kazao je da Blagojević nije sudjelovao na sastancima na kojima su general Ratko Mladić i drugi iz vojnog vrha odlučivali o sudbini zarobljenih, već je u to vrijeme "bježao od Mladića".
Osporio je i vjerodostojnost iskaza svjedoka-pokajnika Momira Nikolića, načelnika za sigurnost Bratunačke brigade, koji je 2003. priznao krivnju i osuđen je na 27 godina zatvora.
Optuženi Blagojević, koji ne priznaje Karnavasa za branitelja otkako mu je ICTY zabranio da ga promjeni, ogradio se od završne riječi obrane, rekavši da nije sudjelovao njezinoj pripremi.
Tužitelji su za njega zatražili 32 godine zatvora.
Branitelji drugooptuženog Jokića u završnoj su riječi ustvrdili da ni on "nije sudjelovao u dogovorima da se zarobljenici pobiju, te da nije imao pojma što se događa u zločinačkoj glavi nekolicine ljudi koji su donijeli takvu monstruoznu odluku".
Jokiću, tada zapovjedniku inženjerije Zvorničke brigade VRS, na teret se stavlja pomaganje i podržavanje operacije strijeljanja i pokopa likvidiranih Bošnjaka.
"Jokić nije sudjelovao u zajedničkom zločinačkom pothvatu niti je svjesno i sa znanjem pomagao počinjenje zločina", rekao je branitelj Miodrag Stojanović.
Poput svog kolege Karnavasa i on je negirao iskaz svjedoka-pokajnika Dragana Obrenovića, koji je bio zapovjednik Jokiću.
Na temelju priznanja krivnje za zločin u Srebrenici, Obrenović je osuđen na 17 godina zatvora.
Tužitelji su za Jokića zatražili između 15 i 20 godina zatvora.
Suđenje je trajalo od 14. svibnja 2003. do sredine srpnja ove godine. Blagojevića je uhitio SFOR u BiH u kolovozu 2001., a Jokić se sam predao pet dana kasnije.