Visoki dužnosnici u Bruxellesu ne žele govoriti o pravoj europskoj krizi, no priznaju da francusko "ne" stvara "problem" cijeloj Uniji, prenosi novinska agencija dpa.
"Trebali bismo zajedno pokušati vratiti Europu na pravi put", rekao je predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso.
U zajedničkom priopćenju Europske komisije, luksemburškog predsjedništva EU-a i Europskog parlamenta ističe se da je Europa nailazila na slične poteškoće i u prošlosti, no iz njih je uvijek izlazila još jača.
"Izgradnja Europe po samoj je svojoj prirodi složena", navodi se u priopćenju i dodaje: "Europa danas i dalje postoji i njezine institucije u potpunosti funkcioniraju. Svjesni smo poteškoća, no uvjereni smo da ćemo još jednom pronaći načina da se Europska unija kreće naprijed".
Najviši europski dužnosnici jednoglasni su u ocjeni da se show nastavlja.
"Izgradnja Europske unije danas ne prestaje. Sporazum nije mrtav", naglasio je luksemburški premijer i predsjedavajući EU-a Jean-Claude Juncker.
Razočarenje i žaljenje ne skrivaju ni zastupnici Europskog parlamenta, no također poručuju da se proces ratifikacije prvog europskog ustava mora nastaviti.
"Bitka se nastavlja. Sve zemlje moraju dobiti priliku da izraze svoje stajalište", rekao je Martin Schulz, predsjednik socijalističke frakcije u Europskom parlamentu.
Graham Watson, predsjednik liberalno-demokratske frakcije naglašava da budućnost sporazuma ne mogu određivati glasači u samo jednoj državi. "Sada moramo ustrajati kako bi se svih 25 država izjasnilo. Time će se dati prostora u kojemu će Francuska moći promisliti svoju odluku", rekao je.
Europski ustav moraju ratificirati sve članice Europske unije, njih 25. Dosad je to učinilo devet zemalja - Austrija, Grčka, Mađarska, Italija, Litva, Slovačka, Slovenija, Španjolska i Njemačka - a one, kako naglašava Barroso, već predstavljaju gotovo 49 posto stanovništva EU-a.
Irska je već objavila da i dalje planira održati referendum, za koji datum još nije određen, no London se na to još nije obvezao.
Britanski ministar vanjskih poslova Jack Straw kazao je kako rezultat referenduma u Francuskoj postavlja važna pitanja o budućem smjeru za Europu i zatražio vremena za razmišljanje.
Velika Britanija u srpnju preuzima rotirajuće predsjedništvo EU-a.
Dužnosnici u Bruxellesu ističu da sada nije vrijeme za traženje krivca. Priznaju ipak da razlozi za francusko "ne" moraju biti pozorno raspravljeni.
I Juncker i Barroso slažu se da su Francuzi koji su glasovali protiv ustava za to imali "kontradiktorne" razloge. Neki žele jaču Europu, a drugi bi zaustavili daljnju integraciju, ističe Barroso.
Juncker također smatra da su mnogi Francuzi zabrinuti zbog proširenja Europske unije, dosadašnjeg i budućeg, i priznaje da im prednosti tog procesa nisu dobro objašnjene.
Razgovore o tom problemu, najavljuje, europski čelnici započet će već u ponedjeljak, a bit će i na dnevnom redu lipanjskog sastanka na vrhu u Bruxellesu.
I u samom ustavnom sporazumu navodi se da će čelnici EU-a razmotriti što dalje ako ga, do listopada 2006., ratificiraju četiri petine zemalja članica, a barem jedna zemlja u tom procesu "naiđe na poteškoće".
Nitko, međutim, ne predviđa mogućnost novih pregovora o europskom ustavu.
Premda ustav nije prošao u Francuskoj, Europska unija nastavit će funkcionirati prema trenutno važećem Ugovoru iz Nice, koji je odobren 2000. godine.
Mnogi ipak sa zebnjom iščekuju rezultate referenduma u Nizozemskoj u srijedu. Ankete, naime, pokazuju da se tamošnji glasači ustavu također većinom protive.
Analitičari upozoravaju da bi francusko "ne" moglo naštetiti vanjskopolitičkoj poziciji Europske unije, osobito u odnosu prema Sjedinjenim Državama i Rusiji.
Moglo bi doći i do odgode važnih odluka u ključnim pitanjima kao što su pregovori o novom proračunu i nastavak proširenja, osobito početak pregovora s Turskom i Hrvatskom, a oslabiti bi mogla i uloga Europske unije na Bliskom istoku, te pozicija u pregovorima s Iranom, navode analitičari.
(Hina) xzt ydv