´Odbor će predložiti da se o Vladinom prijedlogu raspravlja i u Saboru kako bi se javnosti prenijela poruka o značaju pravosuđa u demokratskom i građanskom društvu´, rekao je Trconić na kraju trosatne sjednice, na kojoj su predstavnici zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti uglavnom podržali Vladin prijedlog.
Ministrica pravosuđa Ingrid Antičević Marinović od predloženih je mjera istaknula osiguranje visokog stupnja sudačke neovisnosti, promjene niza zakona, smanjenje sudskih pristojbi, izjednačavanje plaća državnih odvjetnika sa sudačkim i povišenje plaća dijelu sudaca.
Naglasila je da je u državnom proračunu za pravosuđe osigurano oko 30 posto više sredstava nego prethodne godine što bi trebalo pridonijeti poboljšanju uvjeta rada u sudstvu i njegovom kadrovskom ekipiranju jer će se zaposliti još oko tisuću ljudi.
Predsjednik Vrhovnog suda Ivica Crnić smatra da je Vladin prijedlog preopćenit i neizvjestan jer ne predviđa rokove za izvršenje pojedinih zadaća.
Po njegovom mišljenju, Vlada nije osigurala dovoljno sredstava za reformu. Saboru je prigovorio da donošenjem loših zakona pridonosi neučinkovitosti pravosuđa.
Predsjednik Udruge hrvatskih sudaca Vladimir Gredelj rekao je da je Vladin dokument nepotreban i suvišan jer je predložene mjere Sabor zaključkom potvrdio još 1998. Rekao je, međutim, da Udruga u potpunosti podržava prijedlog Vlade jer sadrži uglavnom sve što je udruga već godinama tražila.
Nije se složio s ocjenom ministrice pravosuđa o visokoj razini neovisnosti sudaca jer se ona, po njegovom mišljenju, urušila od dolaska nove vlasti. To se, rekao je, posebno očituje u smjeni predsjednika sudova prije isteka njihova mandata.
Jozo Radoš (Libra) pak smatra da suci nikada nisu bili neovisniji jer Odbor prilikom davanja mišljenja o imenovanju sudaca podržava mišljenje struke, odnosno sudačkih vijeća o kvaliteti kandidata.
Predsjednik Visokog trgovačkog suda Borislav Blažević smatra da je nakon dugog razdoblja urušavanja, pravosuđe na uzlaznoj putanji. Kao i profesor Davor Krapac, smatra da je cjelovita reforma pravosuđa dugotrajan proces u kojem se uspjeh ne može očekivati odjednom.
Krapac je ustvrdio da je za reformu pravosuđa, uz političku volju, potrebno i uzajamno razumijevanje vlasti, pravne struke i sudaca.
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajić mišljenja je da su zakonodavna i izvršna vlast napokon shvatili probleme u pravosuđu, a Vladin prijedlog ocijenio je iskazivanjem političke volje za rješenjem problema.