Ilustracija: 123rf
NOVINAR portala Balkan Insight George Vasilev u nedavnom članku analizirao je kontroverzne stavove Timothyja Lessa, direktora poduzeća zaduženog za analizu političkog stanja u jugoistočnoj Europi koji je svojim člancima privukao mnogo pozornosti na području bivših jugoslavenskih zemalja.
Podsjetimo, Less je direktor agencije "Nova Europa", koja se bavi procjenom političkog rizika u istočnoj Europi. Usto, Less je proveo deset godina radeći kao analitičar, diplomat i kreator politike u Ministarstvu vanjskih poslova Velike Britanije. Između ostalog, vodio je britanski konzulat u Banjaluci, Odjel za institucije EU-a, a služio je i kao politički tajnik britanske ambasade u Skoplju.
Less je i bivši profesor na predmetu Politike istočne Europe na Sveučilištu Kent i bivši analitičara rizika za Balkan i bivši Sovjetski Savez pri agenciji Dun i Bradstreet. Studirao je politologiju na Školi slavenskih i istočnoeuropskih studija u Londonu te Međunarodne odnose na Sveučilištu u Cambridgeu.
Dijelove Vasilevljevog članka, u kojemu odgovara Lessu, prenosimo u nastavku.
"Analitičar Timothy Less u nizu je članaka za Foreign Affairs i Balkan Insight istaknuo da su međuetnički odnosi na Balkanu toliko narušeni da se ne mogu popraviti, a djelomično je za to okrivio i promicanje multikulturizma Europske unije.
Rješenjem smatra etničku podjelu i uvođenje prekograničnog upravljanja kojima bi se manjine premjestile u etničke države, ili još bolje, preslagivanje državnih granica kako bi političke zajednice postale etnički homogene, što bi dovelo do mira i stabilnosti te zaštite od vanjskog uplitanja".
Kontradiktorni stavovi
"No, takvo je razmišljanje opasno i ideološki uvjetovano, tim više jer je Lessov posao savjetovanje u oko istočnoeuropske politike. Monoetnički model zajednice korak je u krivom smjeru, i iako on ne odobrava postupke nacionalista, njegovo rješenje nudi upravo ono što odgovara nacionalistima - države koje su u vlasništvu pojedinačnih etničkih grupa koje vladaju onima s kojima ne dijele etnicitet.
Navodi primjere iz Albanije, Makedonije, Srbije i Kosova, ali njegove su analize jednostrane jer se ne bave unutarnjim etničkim problemima stranačke pripadnosti, kojih isto ima gomila, kao ni neetničkim problemima poput autoritarnih režima koji produbljuju balkansku krizu.
Na primjer, prosvjednici protiv vladajuće stranke VMRO-DPMNE u Makedoniji bili su i Albanci i Makedonci, ali i pripadnici drugih manjina. A u Albaniji je dio Albanaca odlučio glasati za socijaldemokratsku stranku SDSM, koja predstavlja Makedonce".
Izvanetnički utjecaj
"Less u svemu vidi samo etničke sukobe, a ne uzima u obzir sve čimbenike, pa stvara iskrivljenu sliku političkog života. Smatra da će građani bez otpora prihvatiti pripojenje svojih teritorija drugoj državi. Ne predviđa ni stvaranje osjećaja otimanja i žrtvovanja, koji se prenose generacijama i tako stvaraju preduvjete za nestabilnost - za koju tvrdi da ima rješenje.
Umjesto senzacionalizma, trebao bi podupirati politike transformacije sukoba. Europska integracija uvelike je pomogla smiriti nemire i nasilje na područje koje je do Drugoga svjetskog rata bilo u rasulu.
Europska unija bi se trebala više aktivirati kada je riječ o miješanju u balkanske poslove, ali nedostaci ukazuju samo na potrebu razvijanja jačih veza između EU-a i Balkana. Da Lessa doista zanima sigurna i stabilna budućnost regije, vidio bi EU kao dio rješenja, a ne kao zapreku", zaključuje Vasilev.