POTRES NA BANIJI

Ogroman problem o kojem se ne govori: Što će biti s onima koji su dobili žute oznake?

Foto: Luka Stanzl/Pixsell

VELIK problem o kojem se u javnosti gotovo uopće ne govori su kuće koje su dobili žute naljepnice, a takvih je zasad na području Banije oko 4 tisuće.

Naime, statičari su nakon razornog potresa na Baniji od 41.511 zaprimljenih prijava, prema podacima sa stranice Hrvatskog centra za potresno inženjerstvo, dosad pregledali njih 17.013, a dosad je oko 4000 objekata dobilo žutu naljepnicu, što znači da su privremeno neupotrebljivi.

Index je razgovarao s Majom (podaci poznati redakciji), stanovnicom Petrinje čija je kuća dobila žutu naljepnicu i upozorila je na velik problem baš za objekte koji su dobili takvu naljepnicu.

Dok se za objekte s crvenim naljepnicama, kaže nam, zna da su neupotrebljive i da će ih država obnavljati, a da su zelene upotrebljive, postavlja se, kaže, pitanje što je s onima njima koji su dobili žute naljepnice?

O tom se problemu uopće ne priča, a ti su ljudi, kaže, na sto muka.

"Ništa se ne zna što će biti s nama"

"Te žute oznake su problematične, čeka se detaljan pregled i potrebna je hitna sanacija. Može se dogoditi i da prođe detaljan pregled i da kuća potom dobije zelenu naljepnicu, no ako dođe još koji jači potres lako može dobiti crvenu. Ono što bi se pod hitno trebalo napraviti je da se stvari ubrzaju, da ljudi znaju kako i što trebaju, mi smo izašli iz svojih kuća bez da znamo hoće li se nešto prioritetno rješavati kako bi se mogli vratiti u iste", kazala nam je Maja iz Petrinje.

Navodi kako se boji ući u kuću zbog raznih oštećenja, ali s druge strane želi što prije krenuti s adaptacijom.

"Nitko nam ne zna reći kad će se nešto urediti, s koliko će novaca država sudjelovati, hoće li išta sufinancirati nama koji smo dobili žute naljepnice, što nam je potrebno od dokumentacije... Problem je i što dosta objekata nema dokumentaciju, zemljišne knjige su još uvijek neuređene. Potrebno je nešto napraviti da se olakša ljudima, da nemaju problema s dokumentacijom i papirologijom i da se stvari ubrzaju", istaknula je Maja.

"Treba nam mir i neka sigurnost"

Navodi kako bi što prije trebale biti objavjene konkretne informacije kako bi si ljudi mogli složiti financijsku konstrukciju, vidjeti hoće li im država ikako pomoći, jer nisu sami naručili potres i nevjerojatno joj je da je državi trebalo gotovo tjedan dana samo da proglasi stanje prirodne katastrofe.

"Treba nam mir, neka sigurnost, da bar znamo da ćemo nešto dobiti, da se pojedinci ne bogate na tuđoj nesreći", kazala je na kraju.

Statičari su se sami organizirali

Josip Atalić, profesor s Građevinskog fakulteta u Zagrebu i koordinator pri Hrvatskom centru za potresno inženjerstvo, odmah nakon jakog potresa u ožujku koji je pogodio Zagreb, okupio je statičare koji su krenuli u obilazak zgrada i kuća koje su pogođene potresom, obavljali su brzi pregled i dijelili naljepnice po kojima se vidjelo je li stambeni objekt uporabljiv ili ne ili pak privremeno neuporabljiv. Isto su napravili i odmah nakon razornog potresa koji je pogodio Petrinju, Glinu, Sisak i okolna naselja.

Nije postojao nikakav plan u slučaju potresa već su se, statičari, koje je okupio Atalić, sami organizirali.

Atalić objasnio što točno znače takve naljepnice

Atalić, koji je odmah nakon potresa krenuo sa statičarima put Banije te tamo već više od dva tjedna pregledava objekte, u razgovoru za Index objasnio je što znači kad objekt dobije žutu naljepnicu na kojoj piše "privremeno neuporabljivo" i zna li se što će biti s takvim objektima.

"Žuta naljepnica izrazito ovisi o tome što je komunicirano prema vlasnicima objekta od strane statičara. To može značiti da je trenutno kuća neuporabljiva dok se ne riješe neke stvari, poput dimnjaka, zabata. Ili je recimo uporabljivo prizemlje, a kat kuće nije. Mogu biti razne varijante, ovdje doslovno ovisi o svakom slučaju pojedinačno. Dok se zna da je crvena potpuno neuporabljiva, zelena je uporabljiva, žuta je uvijek vezana za neku specifičnu situaciju ili je pak potreban detaljan pregled", istaknuo je Atalić.

Navodi kako je svima koji su dobili takvu naljepnicu rečeno što se treba napraviti da bi kuća bila za upotrebu.

"Te žute obično najčešće nisu jako oštećene i većina tih zgrada i kuća je uporabljivo, no potrebno je neke stvari napraviti za sigurnost. Zamislite sad da ovih brzih statičarskih pregleda nema, svako od tih vlasnika objekta, bilo stana, kuće, bi pojedinačno morao pronaći i platiti privatnog statičara da mu napravi pregled objekta. A ovako smo mi odmah izašli na teren i obavili brze preglede te tako ljudima u startu olakšali. Ovdje svi pregledi prolaze kroz neku istu metodologiju, to je najviši benefit ovih pregleda", rekao nam je Atalić.

"Država ne može isključiti one sa žutim naljepnicama"

Pitali smo ga hoće li i oni biti uključeni u proces obnove i mogu li računati na pomoć države i na koji način.

"Država će pomoći i svima sa žutim naljepnicama, jer su i oni uključeni u sve statistike ugroženosti te su zahvaćeni s mjerama pomoći. Oni koji su dobili crvene naljepnice će biti prioritet, no država svakako mora pomoći i ljudima sa žutim naljepnicama, ne mogu ih isključiti", rekao je za Index Josip Atalić.

Index je poslao upit vladi na koji način će država pomoći ljudima koji su dobili žute naljepnice na potresom pogođenim područjima, no odgovor nismo dobili.

Na temu obnove jučer se nakon sjednice vlade medijima obratio ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat koji je rekao da će se Zakon o obnovi Zagreba zemljopisno proširiti i na područje Sisačko-moslavačke županije te da će i fond za obnovu proširiti svoju nadležnost i na tu županiju.

Ministar Horvat: Nije nužno toliko dokumenata koliko se navodi u medijima

"Točno će se znati tko obnavlja, a tko gradi. Već sada smo izmjestili jedan ured ministarstva u Petrinju, od danas tamo radi četvero, odnosno šestero ljudi i takvih će punktova na terenu biti više. Pomoći ćemo građanima u popunjavanju zahtjeva i verifikaciji prava na obnovu, odnosno izgradnju zamjenskih kuća. Sredstva koja se na dinamički način pribavljaju iz više izvora financiranja bit će i pribavljana i trošena i u Zagrebu i na području Karlovačke županije i Sisačko-moslavačke", rekao je Horvat, navodeći kako će obiteljske kuće u Sisačko-moslavačkoj županiji obnavljati Središnji državni ured.

Na pitanje novinarke o broju dokumenata koji će biti potrebni da bi se prijavilo za obnovu, Horvat ju je prekinuo navodeći da nije nužno toliko dokumenata koliko se navodi u medijima.

"Kroz nekoliko dana sve će se razjasniti jednom grafikom kako bi se znalo što je potrebno za koju situaciju, tako će ljudima sve biti jasno. Sredstva fonda će biti transparentno pribavljana i trošena. Sredstva smo dobili iz državnog proračuna, kao i iz europskog fonda solidarnosti. To je jedan izvor financiranja. Nabavili smo 500 milijuna eura kredita od Svjetske banke", kazao je.

> Horvat o obnovi: Neće trebati hrpa dokumenata, sve ćemo objasniti jednom grafikom

Koliko je vlada prvotno dala za potresom pogođena područja?

Podsjetimo kako je vlada na zadnjoj sjednici u 2020. donijela odluke kojima se dodjeljuju novčana sredstava za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica šteta od potresa.

Za područje Sisačko-moslavačke županije dodijeljeno je 100 milijuna kuna (Gradu Petrinji 30 milijuna kuna, Gradu Glini 25 milijuna kuna, Gradu Sisku 20 milijuna kuna, Sisačko-moslavačkoj županiji 16.5 milijuna kuna, Općini Lekenik 5 milijuna kuna te po pola milijuna kuna Gradu Hrvatskoj Kostajnici te općinama Sunja, Donji Kukuruzari, Majur, Dvor, Topusko i Gvozd).

Ta će sredstva gradovi i općine te županija moći koristiti za privremenu i nužnu zaštitu i popravak oštećenja nastalih uslijed potresa i to vrijedi za sve objekte oštećene u potresu.

Dumbović prvo rekao da neće uzeti 30 milijuna kuna, pa se predomislio

Nakon te raspodjele gradonačelnik Petrinje Darinko Dumbović prvo je rekao da neće uzeti tih 30 milijuna kuna jer je to premalo, a kasnije je rekao da ih ipak prihvaća i to nakon što je razgovarao s premijerom.

> Gradonačelnik Petrinje: Prespavao sam i prelomio, neću uzeti 30 milijuna kuna

"Premijer je dao svoju riječ i rekao – nemojte uopće misliti i sanjati da nećemo dati više, i to je meni trebalo", rekao je Dumbović, kojega smo danas kontaktirali kako bi saznali kako će se novac utrošiti, no nismo ga uspjeli dobiti.

Dodajmo još kako je prije četiri dana gostujući na N1 televiziji rekao da još nije potrošio ni kune od tih 30 milijuna kuna, a na pitanje voditeljice Nataše Božić kada će početi trošiti novac Dumbović je odgovorio riječima "već sutra".

"Zakonski možemo trošiti na sve one potrebe koje su od elementarnih potreba za građane. To je kroz socijalnu, gospodarsku, društvenu i komunalnu infrastrukturu", kazao je Dumbović.

Pročitajte više

 

Pročitajte više