U analizi, izrađenoj u lipnju ove godine, naznačeni su koraci koje bi Hrvatska trebala poduzeti kako bi poboljšala učinkovitost pučkog pravobranitelja i unaprijedila ulogu te institucije, ključne za zaštitu ljudskih prava.
Hucker, profesor pravnih znanosti i bivši glavni tajnik kanadske Komisije za ljudska prava, predstavio je danas osnovne teze iz svoje analize.
Hrvatskoj Vladi predlaže da poveća proračun za Ured pučkog pravobranitelja kako bi, među ostalim, pojačao djelovanje u centrima izvan Zagreba. Savjetuje preispitivanje postojećeg Zakona o pučkom pravobranitelju s ciljem jačanja njegovog mandata zaštite ljudskih prava, a preporučuje i da bi svi specijalizirani pravobranitelji, poput onoga za djecu, trebali djelovati kao dio postojećeg Ureda.
Pučki pravobranitelj, čiji je rad u posljednjih deset godina Hucker ocijenio "dojmljivim", više bi trebao sudjelovati u radu Hrvatskog sabora i međunarodnih organizacija za zaštitu ljudskih prava, te se dodatno otvoriti medijima.
Bližu suradnju ta bi institucija morala ostvariti i s Vladinim Uredom za ljudska prava koji bi, smatra Hucker, pritužbe koje dobije trebao preusmjeravati pučkom pravobranitelju.
Hrvatski pučki pravobranitelj Ante Klarić, koji tu dužnost obnaša od 1996., rad svog Ureda ocijenio je društveno korisnim i opravdanim, iako, kako kaže, djeluju u vrlo oskudnim uvjetima i s malo ljudi. Cijeli Ured, dodao je, upošljava 16 djelatnika uključujući i tehničko osoblje, dok u sličnim uredima u ostalim tranzicijskim zemljama radi oko 70 ljudi.
Ustvrdio je da je njegov Ured "jedina institucija u državi koja u svakom trenutku primi bilo kojeg građanina koji, čak i bez najave, pokuca na vrata".
Uz djelatnike Pučkog pravobraniteljstva i Misije OESS-a u Hrvatskoj na okruglom stolu sudjelovali su i predstavnici nacionalnih manjina, nevladinih udruga, Hrvatskog sabora i Ureda Predsjednika.
(Hina) am so