Pietrini u studiji ispitanicima nudi nekoliko situacija koje uključuju mogućnost opraštanja ili neopraštanja. Time izaziva određeno emocionalno stanje i istodobno suvremenim aparatima nadzire promjene moždane aktivnosti.
"Želimo ispitati hipotezu da opraštanje vodi dobrom zdravlju", rekao je Pietrini njemačkoj novinskoj agenciji.
Naveo je primjer žene koja mužu ne može oprostiti nevjeru: "Rastava izaziva velik stres i može narušiti psihološki i neurobiološki sklad osobe. Najlakši način za izbjegavanje neželjenih učinaka na tijelo i um je oprost."
Čini se da njegove tvrdnje podupiru i američki znanstvenici. Stručnjaci sa Sveučilišta Wisconsin izabrali su 36 muškaraca oboljelih od bolesti koronarnih arterija, koji su uz to imali neriješene probleme povezane s ratom, djetinjstvom, obitelji ili poslom. Utvrdili su da su osobe koje su prošle tečaj za opraštanje imale bolju cirkulaciju.
Pitanje opraštanja ključno je pitanje većine svjetskih religija. Kršćani su, primjerice, pozvani da slijede Isusov primjer, koji je molio i bio milostiv čak i tijekom Križnog puta. Judaizam i islam također pozivaju na opraštanje onima koji su nanijeli bol ili na odbacivanje mržnje.
Stručnjaci za evoluciju tretiraju opraštanje kao strategiju preživljavanja među životinjama koje moraju međusobno surađivati da bi opstale.
Pietrini ne vidi nikakve kontradikcije između znanosti i religije, tvrdeći da je dobar dio kršćanske i židovske tradicije znanstveno utemeljen.
"Nakon što je godinama bilo rezervirano isključivo za vjeru i filozofiju, opraštanje je konačno postalo predmetom znanstvenih istraživanja", rekao je Pietrini, koji se nada da će istraživanje dovršiti sljedeće godine.
(Hina) bcav dgk